BADNJI dan je dobio naziv po tome što se uoči Božića u kuću unosi badnjak. Dren je među starim slovenima označavao biljku koja donosi dobro zdravlje svim ukućanima, zato se obično dodaje badnjaku. U ranu zoru najmlađi i najstariji muškarac iz kuće odlaze u šumu i sijeku badnjak koji će navečer unijeti u kuću, a unosi  se i slama. Badnjak je, zapravo, drvo hrasta ili cera, prenosi bosnainfo.ba.

Badnjak predstavlja dolazak Isusa Hrista i zato se drvo presjeca sa posebnim obredom. Naime, grane badnjaka se sijeku iz tri puta, a ako to ne uspije onda se uvrnu i kidaju. Na mjestu odakle je badnjak uzet se obično ostavlja žito ili manje parče pogače. Ovaj običaj danas izumire uslijed urbanizma te je mnogima iz grada teško da ga ispoštuju. Danas se, uglavnom, badnjak kupuje na pijaci. 

Na Badnji dan vrijede posebni pozdravi: „Dobro veče, Badnjače“ i: „Dobro veče i srećno vam Badnje veče“.

Tokom Badnje večeri i žene imaju svoj posao, a to je spremanje hrane za sljedeći dan i skrivanje poklona za djecu po kući. Smatra se da je Božić omiljeni praznik za djecu jer tad dobivaju puno poklona. Domaćica skriva poklone, a djeca ih navečer traže po kući pijučući, taj običaj se tradicionalno zove „pijukanje“. Mama je 'koka', a djeca idu iza nje pijučući i skačući - običaj je to koji predstavlja simbol ljubavi roditelja prema djeci i prilično je zabavan običaj za Božić kod Srba.

Sve pronađene poslastice djeca mogu jesti tek sutradan jer je Badnji dan posni dan - posljednji posni dan četverodnevnog posta. Navečer se cijela obitelj okuplja za stolom gdje je pripremljena posna večera. Obično to bude riba, grah varivo ili posna sarma. Poslastice koje obično povezuju Božić i Badnju večer se, uglavnom, sastoje od datulja, suhih šljiva, kajsija i raznih orašastih plodova.

Običaji za Božić kod pravoslavaca podrazumijevaju odlazak ispred crkve na badnju večer i paljenje badnjaka - koji je Plusportal pratio jučer. Slavlje počinje ispred crkve kada se okuplja veliki broj prijatelja, djeca se druže, a roditelji proslavljaju badnju večer uz koju čašicu rakije. Kada dođe ponoć to se svečano obilježava ponoćnom liturgijom i paljenjem svijeće.

Obilježavanje Božića po pravoslavnim običajima

Ujutro na dan Božića, žena u kući pravi božićnu česnicu.

Kad su u pitanju običaji za Božić, česnicu (pogaču) mijese ujutro - nikako noć prije Božića. Mijesi je majka, domaćica ili neka druga žena iz kuće, a u nju obavezno stavlja dukat, koji je prethodno iskuhala u vreloj vodi kako bi ga dezinficirala. Pored dukata su se ranije ubacivale još neke stvari u česnicu koje imaju razne simbole: grah, suho grožđe, zrno pšenice, grančica badnjaka, pa, čak, i pileća kost. Stvari su to koje označavaju ljubav, zdravlje, hranu, rodnu godinu i sreću tijekom cijele godine.

Više o božićnim običajima, ali i onim manje poznatim, moguće je u cijelosti doznati ovdje.