Zvonjenje u večernjim satima bilo je znak svim članovima obitelji da se okupe na molitvi, prisjeća se Jelinić. Njima, djeci, to nije bilo drago jer se u to vrijeme nisu mogli ići igrati, morali su biti u blizini kuće. Međutim, danas, kao odrasli i roditelji, svjesni su važnosti obiteljskog okupljanja u molitvi.
POVRATNIČKA Župa svetog Ante u Gornjim Močilima - Sijekovcu dobila je svoj zavičajni kalendar za 2024. godinu. Ovogodišnjim, četvrtim izdanjem kalendara obrađene su sve kapele na području ove župe, s dodatkom onih u gradu Bosanskom Brodu, s obzirom da su naselja Gornja Močila i Sijekovac sve do 1981. godine pripadala bosanskobrodskoj župi sv. Ilije. Između ostalog, kalendar donosi fotografije kapela, priču o misijskim postajama kao pretečama kapela, pregled karakterističnih vjerskih i drugih objekata na tom području, crtice iz povijesti mjesta... - piše Večernji list čiji članak u nastavku prenosimo.
Kalendar je djelo umirovljenog profesora Joze Jelinića, kroničara, pisca i publicista koji godinama marljivo bilježi i čuva od zaborava sva društvena događanja u ovom dijelu bosanske Posavine.
Kada se spomene zvonjenje zvona s kapele, autoru se pred očima odmah vrati slika iz djetinjstva, kada je uoči lošeg vremena (crni oblaci i jaka grmljavina) njegov imenjak i prezimenjak, zvonar Jozo Jelinić – Popo trčeći išao zvoniti u kapelu kako bi zvonjenjem rastjerao tučonosne oblake.
- Kapela u Gornjim Močilima podignuta je 1936. godine. Bila je to prva katolička građevina uz nekadašnju prugu Bosanski Brod – Sarajevo – Dubrovnik. Zvono na njoj postavljeno je 1937., a zvonilo je u vrijeme misa, pogrebnih svečanosti, ali i prilikom približavanja nevremena, kada bi zvuk zvona razbijao oblake. Zbog takve uloge zvona, kapele su bila zavjetna mjesta koja smo gradili kako nam led ne bi uništio usjeve. To je, između ostalog, jedan od razloga zašto sam kalendar posvetio upravo njima - kaže Jelinić.
Zvonjenje u večernjim satima bilo je znak svim članovima obitelji da se okupe na molitvi, prisjeća se Jelinić. Njima, djeci, to nije bilo drago jer se u to vrijeme nisu mogli ići igrati, morali su biti u blizini kuće. Međutim, danas, kao odrasli i roditelji, svjesni su važnosti obiteljskog okupljanja u molitvi.
Kapele su bile mjesta oko kojih se nekada vrtio društveni život u selu. Sela u okolici međusobno su se natjecala koje će imati ljepšu kapelicu. Ukupno ih je na tom području bilo, a poslije rata sve su obnovljene. Jelinić na ovaj način nastoji sačuvati spomene na to vrijeme.
U ovom i prošlogodišnjem kalendaru Jelinić je podvukao imena povjesničara i ljubitelja umjetnina fra Andrije Zirduma (Žeravac, 1937. - Slavonski Brod, 2017.) te poznatog znanstvenika i arheologa dr. sc. Đure Baslera (Sijekovac, 1917. - Bosanski Brod, 1990.), izdvojivši ih kao kao ljude kojima pripadaju velike zasluge za pisanje ovakvih kalendara, povjesnica i sličnih djela.
- Kalendar je namijenjen bivšim i sadašnjim župljanima Gornjim Močilima, a posvećen je sjećanju na naše pretke koji su došli na ovo područje, borili se i gradili. Na ovaj način želimo im izraziti zahvalnost i odati priznanje na onome što su uradili – ističe Jelinić.
Povratnička župa svetog Ante Padovanskog u Gornjim Močilima u Domovinskom ratu 1992. godine potpuno je devastirana. Župna crkva je porušena, a hrvatsko stanovništvo u cijelosti protjerano. Nakon rata polako i mukotrpno župa se obnavlja, osobito od 2006. godine, kada na njezino čelo dolazi vlč. Ivan Tolj. Crkva je obnovljena, a u njezinoj neposrednoj blizini izgrađena je tvornica metalnih odljevaka i lijep vjersko-kulturno-sportski centar.
Nažalost, povratak u Gornja Močila, kao i u Bosansku Posavinu općenito nikada nije realiziran. Od prijeratnih 1792 Hrvata danas ih ondje živi slovom i brojem samo sedam. Ovo je područje praktično nestalo, a ljudi koji su u njemu živjeli nakon dramatičnog iskustva otpočeli su novi život negdje drugdje. Kalendar je izdan u nakladi župe sv. Ante Padovanskog i Zaklade Fraternitas. - piše Večernji list.
