JOSIP BENČEVIĆ je rođen u Brodu na Savi 22. veljače 1890. Osnovnu školu je završio u Brodu, a u Slavonskoj Požegi je pohađao gimnaziju. Medicinski fakultet je završio na Karlovu sveučilištu u Pragu 1913. Kirurgiju je specijalizirao u Zagrebu od 1914. kod Wickerhausera i Čačkovića.  U Prvom svjetskom ratu stekao je kirurška iskustva iz traumatologije i kasnije se cijeli život bavio tim dijelom kirurgije.

Dr. Josip Benčević, čije ime danas Bolnica nosi, došao je u Brod 1920. godine kao specijalist kirurg, pa je tako prvi specijalist koji je došao raditi u Brod i time je postao šef kirurškog odjela u gradskoj bolnici. Godine 1923. je adaptirao operacijsku dvoranu. Od početka se isticao kao vrstan operator, ali i pedagog koji odgaja liječnike i srednji medicinski kadar. Prvi je liječnik koji je u vrijeme svog boravka u Brodu objavljivao stručne članke u literaturi (Liječnički vjesnik).

Nakon 11 godina u Brodu, 1931. godine, prelazi u Osijek za šefa kirurgije Zakladne bolnice i tamo uređuje novi kirurški paviljon po suvremenim principima i nabavlja najnoviju opremu. Shvativši vrijednost postoperativne rehabilitacije, osniva 1938. Stanicu za naknadno liječenje ozlijeđenih, prvu takvog tipa u Jugoslaviji.

Od 1941. do 1946. je vodio kirurški odjel u državnoj bolnici na Svetom Duhu u Zagrebu. Privatni docent i naslovni izvanredni profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta postaje 1943. godine. Vrativši se u osječku bolnicu 1946. obnavlja zapušteni i oštećeni odjel, a 1950. osniva Stanicu za transfuziju krvi. Umirovljen je 1955. godine. Bio je počasni član Udruženja kirurga Jugoslavije i dobitnik Nagrade oslobođenja grada Osijeka za životno djelo. Mnogo je radio na abdominalnoij kirurgiji, bavio se i torakalnom kirurgijom i urologijom, no njegovo glavno područje rada bila je traumatologija i korelativna kirurgija. 

Uz objavljivanje mnogobrojnih članaka i knjiga iz raznih područja kirurgije i rehabilitacije, unapređuje i anesteziju, a osnivač je i transfuziologije, što mu je omogućilo da izvede mnoge, za ono vrijeme, upravo herojske operacije, kao što su pneumonektomija (resekcija jedne strane pluća) 1953., gastrektomija (uklanjanje cijelog želuca) 1955., trunkalna vagotomija (presijecanje glavnog trakta nervus vagusa u trbuhu) 1954. itd. Trajno je održavao kontakte s razvijenim kirurgijama zapadnih zemalja, a puno je radio i na odgoju mladih kirurga pa ga generacije pamte kao odličnog predavača i pripovjedača.

Dr. Josip Benčević je umro u Zagrebu 23. srpnja 1976.