NEDAVNO uhićeni glavni državni inspektor, Andrija Mikulić, koga USKOK sumnjiči za primanje mita, uputio je zahtjev Vladi za ostvarivanje prava na plaću po načelu 6+6. To znači da će idućih šest mjeseci primati punu plaću, a zatim još šest mjeseci pola iznosa. Predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković kaže kako je to zakonsko pravo bivšeg glavnog državnog inspektora. A njegova mjesečna neto plaća iznosi skromnih 4257 eura. Tako će bivši glavni državni inspektor u sljedećih godinu dana, ništa ne radeći, primiti još 38.313 eura. Naravno, na taj iznos valja obračunati i poreze, pa će iz državnog proračuna u tu svrhu otići oko 50-ak tisuća eura. Zahvaljujući čarobnoj formuli: 6+6=50.000 eura iz naših džepova.

U prošloj godini banke u Hrvatskoj svojim su vlasnicima ispatile više od milijardu eura dividende. Učinile su to bez problema jer su lani ostvarile dobit veću od 1,5 milijardi eura. Namjerno ne govorimo o hrvatskim bankama već kažemo - banke u Hrvatskoj, jer ogromna većina banaka u Hrvatskoj ima strane vlasnike. Dobit banaka čiji su vlasnici stranci, enormno raste: prije samo tri godine, u 2022., dividenda koju su isplatile svojim vlasnicima bila je 554 milijuna eura, a to je upola manje nego danas. A mediji su zgodno ilustrirali o kolikom se ogromnom novcu radi: u sljedećih pet godina za vojne kopnene snage Hrvatska će potrošiti milijardu i 950 milijuna eura. Taj silni novac, vlasnici stranih banaka u našoj zemlji u džep će strpati za samo dvije godine. I pritom, sigurno ponešto zaraditi i na kreditima koje ćemo podići za kupovinu vojne opreme.

Onečišćeni zrak u ove maglovite zimske dane guši stanovnike velikih hrvatskih gradova. Razlog su klimatske promjene ali i generalni urbanistički planovi. Stručnjaci kažu da u gradovima imamo sve manje i manje zelenih površina. Zeleni pojasevi između stambenih i blokova sve su uži i umjesto da ih ispunjava zelenilo, pretvoreni su u parkirališta. Onečišćenje zraka, dodaju stručnjaci, čest su uzrok smrti, odmah nakon visokog tlaka, pretilosti, pušenja i povećanih masnoća u krvi. A oni stariji građani još se sjećaju pjesme Zmaj Jove Jovanovića: „Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu drvo posadi! A drvo je blagodarno pa će da nagradi. Nagradit će izobiljem hlada, ploda svog, nagradit će bilo tebe bilo brata tvog“.

Znadete li kakve veze ima kozmetika, odnosno lijekovi, s otpadnim vodama? U Bruxellesu, sjedištu Europske unije, čija smo ponosna članica, zalažu se za uvođenje obvezne direktive dodatnog pročišćavanja komunalnih otpadnih voda kako bi se uklonili i bolje pročistili ostatci lijekova. Naravno, teret troška dodatnog pročišćavanja išao bi na račun onih koji proizvode lijekove i kozmetiku. Kako ovi to nisu voljni platiti, trošak će prebaciti na potrošače. Hrvatska je Vlada podržala zajedničku izjavu 14 zemalja članica EU koje traže da se dodatno analiza moguće posljedice. Do sada smo mislili kako su pored sunčeve topline, na zemlji još jedno besplatni voda i zrak, ali čini se da smo u gadnoj zabludi.

Iako sljedeća godina, kao i ona iza nje, nisu izborne, iz Ministarstva pravosuđa najavljuju kako će potkraj 2026. predložiti Zakon o registru birača. Kažu: cilj je tog zakona da građani s pravom glasa svoje biračko pravo ostvare na što jednostavniji način te da se ukinu razlike između registra i popisa birača. Ako niste znali u čemu je razlika evo kratkog pojašnjenja: registar birača čine svi državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina, a popis birača sadrži podatke o hrvatskim državljanima ovlaštenima za glasovanje na izborima. Registar birača sastavlja se pred svake izbore i zaključuje 10 dana prije njih. Kakve će izmjene donijeti najavljeni Zakon ne znamo, to ćemo tek vidjeti. No, najvažnije bi bilo da se napokon onemogući i glasanje mrtvih - i to ne samo onih koji umru unutar 10 dana do zaključenja registra prije izbora, već i onih preminulih godinama pa i desetljećima ranije.

Nije sigurno da postoji zagrobni život, ali je sigurno da biračko pravo postoji i nakon smrti.