PROŠLE srijede održan je štrajk prosvjetara kojeg su organizirali Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Osnovni zahtjev: rast osnovice plaće za 10 posto, povećanje koeficijenata i prosvjetni dodatak. Iz resornog ministarstva štrajkašima su poručili da za štrajk nema baš nikakvog razloga jer su plaće prosvjetara posve u redu. Štrajk je, kažu sindikati, više nego uspio: u štrajku je bilo gotovo 16 tisuća zaposlenika u osnovnim školama, a broj štrajkaša u srednjim školama iznosio je više od 12 i pol tisuća. Zadovoljni su odazivom jer je u srednjim školama štrajkalo 88 posto, a u osnovnim 79 posto. Premijer je, pak rekao da je štrajk nepotreban i da je Vlada spremna za razgovor, ali da štrajkašima neće biti plaćeni dani koje nisu radili. A tko im je kriv - da umjesto u školama rade kao zastupnici u Hrvatskom saboru nitko ih ne bi ni pitao zašto nisu na svom radnom mjestu.

Odgovarajući na pitanje kada će napokon banke prestati naplaćivati kojekakve naknade svojim klijentima, guverner Hrvatske narodne banke rekao je kako on to ne zna. Pojasnio je da će se o izmjenama i dopunama zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, očitovati kad Vlada donese prijedlog. Dakle, sve je to još na vrbi sviralo - prvo Vlada treba donijeti prijedlog o kojem će se HNB očitovati, a dok se to dogodi, proteći će još mnogo vode Dravom, Savom, Dunavom i ostalim našim rijekama. Zanimljiv je bio i odgovor do kada će strane banke u Hrvatskoj kroz dividende izvlačiti milijarde eura na što je Vujčić pojasnio da je s bankama kao i s poduzećima pa njihove uprave, odnosno vlasnici, odlučuju o raspodjeli dobiti. I da HNB tu ništa ne može. Priznao je tako ono što i bez njega znamo - ne možemo im ništa, u nas su strane banke država u državi.

Ovogodišnji Uskrs datumski se posve približio prazniku rada. Ove godine čak je tri tjedna kasnije nego lanjski. Slavit ćemo ga 20. i 21. travnja, što je samo deset dana razlike u odnosu na prvomajske praznike pa ćemo već pronaći načina kako da prvi svibnja - s vikendom između - spojimo s uskrsnim ponedjeljkom. Turistički radnici, pak, nastoje spojiti kasni Uskrs s početkom turističke sezone i kažu kako su zahvaljujući toj okolnosti rezultati ohrabrujući, što potvrđuju i vijesti s najvećeg sajma turizma u Berlinu. Najave dolaska gostiju su stabilne - Nijemci, naši najbrojniji gosti, stižu u velikom broju pa sve zvuči sjajno. A naši turistički radnici napokon su shvatili smisao izreke: pomozi si pa će ti i Bog pomoći. U konkretnom slučaju - kasnijim dolaskom Uskrsa.

U tjednu u kojem nam je stiglo proljeće eto i prvih zanimljivosti vezanih uz ovo godišnje doba. Sa zagrebačke glavne tržnice javljaju kako vezica divljih šparoga teška jedva 15-ak dekagrama košta osam eura, ona malo veća 15, a ona od 40-ak dekagrama ciglih 20 eura. To znači da kilogram divljih šparoga košta između 50 i 55 eura. Onima koji prigovaraju kako su divlje šparoge bezobrazno skupe prodavači kažu da ih nitko ne tjera na kupnju divljih šparoga i da za 50-ak eura mogu kupiti i više od tri kilograma janjetine pa neka sami ocjene što je zdravije - vitamini iz šparoga ili kolesterol iz janjećeg mesa. A onima, kojima su divlje šparoge skupe, neka potraže uvozne - pola kilograma za pet eura. Neka im je u slast, ali neka pripaze da ih ne peče savjest jer ne kupuju hrvatsko.

Stigla je vijest iz Engleske o svjetskom izvješću o sreći koje redovito objavljuje istraživački centar uglednog britanskog Sveučilišta u Oxfordu. Po tom izvješću, Hrvatska je, među 147 zemalja, zauzela 72. mjesto, dakle, negdje smo u zlatnoj sredini između najsretnijih Finaca, Danaca te Islanđana i najnesretnijih stanovnika na planeti, onih u Libiji i Afganistanu. Kriterij po kojima je napravljena lista sreće temelji se na odgovorima o tome kako ljudi ocjenjuju svoj život, koliko se osjećaju slobodnima, kolika je razina korupcije u njihovoj zemlji, kolika je socijalna potpora, prevladavaju li u njima pozitivne ili negativne emocije, a mjeren je i prosječni životni vijek, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika i još neki elementi. Uglavnom, zaključuju Englezi, Hrvati su manje-više potišteni, malodušni i uglavnom nesretni. A ako vam se ne sviđa takva ocjena, budući da su sreću mjerili Englezi, možemo se jednostavno praviti da smo Englezi.

Ako vam se čini da je sve crno, prijeđite na bijelo.