SLAVONSKI BROD - Javna tribina o Stanju i problemima umirovljeničke populacije održana je danas u Slavonskom Brodu (u Mjesnom odboru Andrija Hebrang) i to u organizaciji ponovno okupljenog i ujedinjenog članstva Matice hrvatskih umirovljenika grada Slavonskog Broda.
Govornici su bili magistar sociologije i predsjednik Matice, Frano Piplović; slavonskobrodski gradonačelnik, doktor Mirko Duspara; predsjednik Bloka Umirovljenici zajedno, profesor Milivoj Špika te pravnica i predsjednica Udruge Brodsko srce, Kristina Marić.
Teme su bile aktualne i privukle su veliki broj umirovljenika ili onih koji će to uskoro postati - „Umirovljenici - žrtve kaznenih djela“, „Prava umirovljeničke populacije“, „Život umirovljenika u Slavonskom Brodu“ te „Problemi mirovinskog sustava - rastuće siromaštvo umirovljenika i kako ga riješiti“.
Luka Sudar / PlusPortal
Projekti za starije postali su biznis, a manje udruge s dobrom namjerom teško u njima prolaze
Niska primanja, slaba informiranost te samim time i društvena ranjivost u pogledu narušavanja prava, često su faktori zbog kojih se i ono namijenjeno ljudima treće životne dobi okrene protiv njih ili pak ostane neiskorišteno. Puni potencijal tako nisu ostvarili ni brojni projekti pomoći u kući (što zbog kaosa u sustavu vezanog za to tko ih sve može provoditi, što zbog manjkavosti vezanih za samu provedbu i kontrolu iste), a umirovljenici opet ostaju 'kratkih rukava'.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Izložila sam problematiku koja je dovela do toga da su prava umirovljeničke populacije u veoma nezavidnom položaju i ponudila im moguća rješenja te predstavila organizacije kojima se trebaju obratiti kako bi unaprijedili kvalitetu življenja i ostvarili prava o kojima su nedovoljno informirani. Njihova prava često se krše, a da oni toga nisu ni svjesni. Kroz projekte Zaželi i aktivnost u udrugama za osobe s invaliditetom okružena sam našim starim i nemoćnim građanima. Njihova svakodnevica je da oni traže minimum. Njihov prioritet je ostanak u vlastitim domovima. Zbog financijske nestabilnosti ne mogu si dopustiti boravak u preskupim domovima za starije. Kroz različite im je projekte pružena mogućnost da se, uz tuđu pomoć, što duže zadrže u domovima i obiteljskom okruženju, a da pritom ne ugroze vlastitu djecu koja također imaju pravo na svoje živote i poslove. - kazala je pravnica Kristina Marić koja, osim vođenja Udruge Brodsko srce, radi u slavonskobrodskim udrugama Vrapčići - za unapređenje mentalnog zdravlja i Loco-moto za osobe s invaliditetom. Volonterski radi sa županijskom zajednicom alkoholičara te odnedavno i s gradskom Maticom umirovljenika.
Luka Sudar / PlusPortal
Na pitanje jesu li svi ti silni projekti usmjereni na umirovljeničku populaciju dijelom postali i biznis, Marić je odgovorila potvrdno, ali i upozorila na teškoće u provođenju projekata 'Zaželi' - usmjerenih na zapošljavanje teško zapošljivih žena koje postaju pomoć u kućama starijim osobama.
- Nasreću, uvjeti propisani u ovoj fazi su rigorozni. Naše udruge trebaju se više javljati na ovakve projekte. No, problem organizacija iz neprofitnog sektora je u tomu da nemamo financijsku moć potrebnu za izdržati te projekte. Ministarstvo odbija troškove zbog nepravilnosti na koje mi ne možemo utjecati i koje naši stari i nemoćni uzrokuju neznanjem, a ne iz zlobe. Naprosto budu iskorišteni i sklope ugovore s dvije organizacije. Tada dođe do duplog financiranja i to je veliki problem. Da nam se, u provedbenom razdoblju od tri godine, dogodi samo par takvih slučajeva, mi možemo zatvoriti vrata udruge i naši stari i nemoćni ostaju bez pomoći. - pojasnila je Marić.
Piplović: 'Umirovljenici su meta hijena i lopina'
Policijska uprava brodsko-posavska gotovo svakodnevno izvještava o slučajevima prijevara - što uživo, što u virtualnom svijetu. Naime, i umirovljenici su se uključili na društvene mreže, komuniciraju mobitelima, plaćaju račune 'online'. No, zbog svoje su lakovjernosti i naivnosti (ili pak - usađenih vrijednosti suprotstavljenih današnjem 'normalnom') izloženi prevarantima. Od individualnih prijevara, dakako, opasnije su one koje se dogode umirovljeničkim organizacijama. U jednoj takvoj, slavonskobrodski su umirovljenici izgubili svu vrijednu zajedničku imovinu. Nitko na to nije ni trepnuo.
Frano Piplović
Željka Gavranović / PlusPortal
- U mnoštvu problema koje imaju umirovljenici su i lupeži i otimačina. Zbog godina, života, zdravlja, umirovljenička je populacija meta raznoraznim hijenama i lopinama. Prema tomu kako se odnosimo prema umirovljenicima, vidimo kakvo je stanje u društvu. Mi smo kategorija ljudi koja je jednom nogom na putu prema vječnom životu. Zato malo koga brine kako nam je dok smo još živi. Matica umirovljenika grada Slavonskog Broda, najstarija je umirovljenička organizacija, osnovana 1945. godine. Stekla je imovinu u Starigradu na Hvaru i dijelila je sa svim Brođanima. Kraj Tržnice smo imali predivan prostor. Nekomu je palo na pamet da to sve otme. Iskoristili su priliku u stečajnom postupku otvorenom zbog pišljivih 688 tisuća kuna. Time je slavonskobrodskim umirovljenicima ukradeno oko 18 milijuna kuna. I nikoga to nije briga. Ljudi su se razbježali, ali uspio sam ponovno ih okupiti. Gradonačelnik je pokazao veliko razumijevanje i osigurao nam prostor. Sada progovaramo o problemima, poučeni svojim i tuđim iskustvima. - kazao je Frano Piplović.
Željka Gavranović / PlusPortal
Duspara: 'Obitelj je i tek rođeno dijete i umirovljenik koji je gradio ovaj grad'
Krajem 2024. godine Brođani su počeli vjerovati da će gradski Centar za starije postati stvarnost - iako je država odlučila da Slavonskom Brodu neće dati niti jedan od 18 takvih projekata (u Brodsko-posavskoj županiji dobila ga je Općina Vrpolje). Grad Slavonski Brod stoga je samostalno počeo izgradnju Centra u Borovskoj za više od stotinu korisnika.
Projekt obuhvaća građevinsku bruto površinu od preko 4000 četvornih metara. Uz stambeni dio, Centar će ponuditi i bogat sadržaj koji uključuje savjetovanja, psihosocijalnu podršku, fizikalnu terapiju, zdravstvenu skrb, fitness dvoranu, blagovaonicu s vanjskom terasom, dnevni boravak s informatičkom opremom i čitaonicom. Dodatno, korisnicima će biti dostupni frizerski i pedikerski salon, trgovina i caffe bar, čime se osigurava potpuna briga i ugodan boravak u ustanovi.
Mirko Duspara
Luka Sudar / PlusPortal
- Umirovljenici su sastavni dio društva. Kad govorimo o obitelji, to su svi - i dijete koje se tek rodilo i ove osobe koje su danas s nama, a koje su odradile puno i izgradile ovaj grad. Treba im posvetiti puno pozornosti jer to i zaslužuju. Nažalost, živimo u svijetu u kojemu ljude koji odrade svoj radni vijek bacamo u zapećak. To nije dobra politika. Domovi umirovljenika i centri za starije nisu u ingerenciji gradova, ali ne možemo gledati kako ljudi po deset godina čekaju svoje mjesto u Domu za starije i nemoćne ili ga uopće ne dočekaju. Zato je Grad samostalno krenuo u izgradnju Centra u Borovskoj ulici. Nadamo se da ćemo ubuduće graditi još takvih domova. Tu se država mora uključiti subvencioniranjem cijene smještaja i ne smije u budućnosti praviti razliku između gradskih i županijskih domova. Svi umirovljenici moraju imati jednaka prava. Dođe vrijeme kad se ne možete brinuti sami o sebi i tad se društvo mora uključiti. Imamo, dakako, i programe za starije koji su još aktivni. Oni moraju izlaziti, treba im plesnjaka, druženja, kazališta,... a nemaju dovoljno visoke mirovine da za sve to mogu izdvojiti sredstva. Mi im kao Grad sve to pokušavamo omogućiti. Ove godine uskrsnice će dobiti svi koji su dobili i božićnicu u 2024. godini te oni novi koji se prijave. Cenzus je 420 eura po osobi u kućanstvu. Više od 800 osoba budu korisnici te naknade. - otkrio je gradonačelnik Mirko Duspara.
Željka Gavranović / PlusPortal
Tko ima konkretne brojke, ima i konkretna rješenja
Neki od govornika koji su evidentno dobro upoznati i sa situacijom i s brojkama, u nekoliko su minuta iznijeli temelj problema, ali i njihova rješenja. Nažalost, Vladi su umirovljenici zanimljivi samo pred izbore.
Milivoj Špika
Luka Sudar / PlusPortal
- Umirovljenici su uvijek zanemareni, pogotovo na nacionalnoj razini. Primarni su problem male mirovine i on nikako da se riješi. Vlada kaže da će, kozmetičkim promjenama, mirovina do 2028. godine rasti na 750 do 800 eura. Oni tu stanu, a tu nije točka nego zarez jer će do 2028. godine prosječna plaća biti iznad 2600 eura, a mirovine je opet neće pratiti. Ništa se time neće promijeniti i nema realnog povećanja. Mirovina se u posljednjih osam godina udvostručila, a kupovna je moć lošija no prije. Vlada cijelo vrijeme eskivira rješenje. Ono je moguće samo na jedan način - novi izračun mirovina za sve umirovljenike. I za one koji su u mirovinu otišli prije godinu dana i za one koji su u mirovini već 15 godina. Činjenično stanje o 850 tisuća radničkih mirovina kaže da se ona nekomu usklađivala deset, nekomu 15, 20 ili više puta. Prošli put je usklađenje bilo kad je prosječna plaća rasla 10,5 posto, a usklađenje je bilo 8,6 posto. Dakle, samo na jednom usklađenju je umirovljenik bio u minusu. Zamislite u kojoj su onda situaciji oni koji su u mirovinu otišli prije 15 godina. Pri svakom usklađenju su oštećeni. Logika i matematika onda kažu da se povećanjem mirovina od 10 posto neće riješiti problem. Dakle, potreban je novi izračun - na bazi 75-80 posto neto plaće kroz 10 najpovoljnijih godina i institut minimalne mirovine (za godinu radnog staža mirovina ne može biti manja od 22-25 eura). Za 40 godina radnog staža, minimalna bi mirovina bila 880 odnosno tisuću eura i ne može biti manja. Danas 350 tisuća umirovljenika ima prosječnu mirovinu manju od 400 eura i radni staž veći od 32 godine. To se ne može ispraviti ni s kakvih deset posto. Umirovljenici (njih 840 tisuća) su, u prosjeku, svaki mjesec oštećeni za 150 eura. - o konkretnim brojkama je detaljno govorio profesor Milivoj Špika, nazvavši Vladinu uskrsnicu za umirovljenike 'izbornicom', a čitav postupak kupovinom biračkog tijela.
U svakom slučaju, današnja je tribina, nakon dugo vremena, omogućila da se glas umirovljenika napokon čuje u Slavonskom Brodu, a bila je izrazito korisna svima onima koji nisu dovoljno informirani o svojim pravima i mogućnostima koje im se pružaju.
Željka Gavranović / PlusPortal
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.
