U Hrvatskom saboru neće biti dosadno ni ove jeseni; za to se već na početku pobrinuo zastupnik Mosta Ivica Ledenko, najavio je kako će pokrenuti inicijativu za opoziv ministrice kulture i medija. Razlog, tvrdi Mostov zastupnik, je kontinuirano državno financiranje festivala i manifestacija koje vrijeđaju Domovinski rat, hrvatske branitelje i temeljne vrijednosti moderne Hrvatske. Zastupnik Mosta koji zagovara opoziv ministrice kulture i medija nada se da će mu se pridružiti i drugi, prije svega oni iz Domovinskog pokreta. Poziva i zastupnike HDZ-a, sudionike Domovinskog rata, da se izjasne jesu li uz svoje suborce i istinu o Domovinskom ratu ili uz one koji ga blate. Sasvim je sigurno da vladajuća stranka neće ići protiv svoje ministrice, a da za njen opoziv neće glasati ni SDP, najavio je njen predsjednik Hajdaš Dončić. Kaže da ne prihvaća ideološke razloge zbog kojih Most pokušava smijeniti ministricu pa ova već bezbrižno pjevuši: Uzalud vam trud, svirači.

Vrhunac turističke sezone je prošao a ministar turizma priznaje kako smo u špici, u srpnju i kolovozu, ostvarili nešto manji broj dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ministra to ne brine, kaže kako trenutačno u turizmu imamo ''gotovo idealnu situaciju''. ''Rast koji je ostvaren na razini godine nije ostvaren u dva ljetna mjeseca i to po prvi puta. Rezultati pokazuju da postajemo cijelogodišnja destinacija s daljnjom tendencijom rasta u predsezoni i posezoni''. Dakle, ministar tvrdi da naš turizam treba gledati cjelovito, a ne samo u dva najtoplija ljetna mjeseca - srpnju i kolovozu. Kaže i kako smo u predsezoni ostvarili pet posto više dolazaka i četiri posto više noćenja, pa kad se sve zbroji ostvarili smo dva posto više turističkog prometa u dolascima i 0,5 posto veći promet u noćenjima. Ministar još nije iznio konkretne rezultate koliko su gosti na Jadranu ostavili novca, no oni koji žive od turizma kukaju kako su nam gosti puno štedljiviji nego prošlih godina. 

Puna čaša, prazan tanjur

Stanje s inflacijom u Hrvatskoj pomalo podsjeća na priču o tome kako na čašu -  ispunjenu do pola - gledaju optimisti a kako pesimisti. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu kako je u kolovozu inflacija, mjerena godišnjom stopom rasta, iznosila 4,1 posto. Optimisti će, dakle, reći da je to dobar podatak, jer je u kolovozu prekinut tromjesečni trend ubrzanja inflacije. No, pesimisti će stvari gledati drugačije: uhvatiti će se podatka  Eurostata da je inflacija u Hrvatskoj i u kolovozubila među najvišima u eurozoni. Ali, lako je s čašom i pitanjem je li ona poluprazna ili napola puna. Problem nastaje kada priču iz čaše premjestimo u tanjur. Cijena hrane u Hrvatskoj raste značajno brže od prosječne stope inflacije i u kolovozu je iznosila 6,2 posto. Ako istu veknu kruha razrežemo na šnite, ovogodišnje će biti prilično tanje od lanjskih. A Marija Antoaneta bi rekla: umjesto kruha jedite kolače.

Ministar Davor Božinović, prvi čovjek MUP-a, i njegova pratnja sa smiješkom na licu, bez zaštitnih maski, ali zato na glavi sa zaštitnim kacigama gledali su prošlog tjedna kako u pećima Našičke cementare gori tri tone zaplijenjene droge: 2,4 tone marihuane i hašiša, 166 kilograma kokaina, 92 kilograma amfetamina, 42 kilograma heroina i drugih narkotika. Sve skupa, na crnom tržištu vrijedno oko 40 milijuna eura. Zlobnici bi mogli reći da je smiješak okupljenih u neposrednoj blizini peći dok se spaljivala droga, možda bio izazvan njenim djelovanjem. S obzirom kako smo ranije čitali da se dio zaplijenjene droge ponovno nađe na tržištu narkotika, toplo se nadamo da je prošlog utorka u pećima našičke cementare stvarno spaljena droga a ne brašno ili kakva druga živežna namirnica.

Čini se da smo napokon dobili odgovor odakle potječu Hrvati.Bilo je raznih priča, kako Hrvati zapravo nisu Slaveni i kako je naše podrijetlo iransko, no nova znanstvena istraživanja, objavljena u časopisu ''Nature'', temeljena na DNK analizidrevnih genoma, otkrili su da genetski tragovi Slavena potječu s područja današnje južne Bjelorusije i središnje Ukrajine, te da smo prema Jadranu krenuli iz gornjeg toka rijeke Dnjepar. Nismo još sigurni kada su Hrvati krenuli na put, međutim, prevladava mišljenje da je to bilo u sedmom stoljeću, mada je hrvatsko ime prvi put zapisano tek dvjestotinjak godina kasnije, u devetom stoljeću. Što ipak ne znači da ćemo morati mijenjati dobro poznate stihove: Na kamenu tvrdom o tom slova pišu, od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu.

Po(r)uka tjedna

Hrvati dišu od stoljeća sedmog, a dokle će ne zna ni ministar demografije.