SIBINJ - Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Općini Sibinj živi gotovo 5.800 stanovnika. Najgušće je to naseljena općina Brodsko-posavske županije. Zbog bogate, ali i bremenite prošlosti, svih koji su je izgradili, u njoj živjeti, ali i za one koji tek dolaze, sibinjski načelnik Josip Pavić, sada već davne 2021. godine donio je odluku da je neke stvari ipak potrebno zapisati kako ne bi bile zaboravljene. Iz te se ideje izrodio zbornik Sibinj i okolica kroz povijest.
- Godine 2021. inicirao sam pisanje ovog Zbornika. Najveća općina mora imati trajni zapis o svojoj povijesti. Kad sam postao načelnik, shvatio sam da Općina nema ni grb. Otišao sam u Ministarstvo kulture i morali smo dati smjernice o tomu kako će izgledati. Spomenuo sam, dakako, sibinjske žrtve. Kad je grb bio dovršen, oni koji su ga izrađivali rekli su da je jedan od najljepših te da je to jedan od najjačih simbola na grbovima hrvatskih općina. - kazao je načelnik Josip Pavić.
Zbornik su zajedničkim snagama, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, izdali Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema. Sastoji se od 21 rada, ima više od 400 stranica i tiskan je u 750 impozantnih primjeraka. O Sibinju i okolici u njemu je pisalo čak 26-ero autora.
- Moraš znati odakle si i gdje su tvoji temelji da bi se znao bolje i dalje razvijati. Već smo (op.a. Podružnica Instituta) izdali zbornike o Donjim Andrijevcima, Cerniku, a sad je tu i ovaj sibinjski. Sibinj je jedno od prvih mjesta koje je krenulo putem osvjetljavanja svoje prošlosti. Ono što su mi sugerirali da uvodno istaknem tiče se korica. Na njihovoj prednjoj strani je spomenik sibinjskim žrtvama koji se nalazi na mjestu ubojstva seljaka 1935., a na stražnjoj strani je spomenik kralju Tomislavu u Sibinju, podignut povodom tisućite godišnjice hrvatskog kraljevstva. Pripreme za to obilježavanje zaustavio je na neko vrijeme Prvi svjetski rat, ali sa zakašnjenjem su organizirane proslave i niz manifestacija. Između ostalog su se podizala i spomen-obilježja. Zato i danas u raznim dijelovima Hrvatske vidite takve spomenike. Inače su u obliku ploča. Rijetka su mjesta koja su podignula baš spomenik. Sibinj je jedno takvo mjesto. On je prekoputa crkve. Sibinj je, dakle, imao materijalne mogućnosti za to, a očito su postojale svijest i želja da se uloži u takvu stvar. - kazala je Marija Karbić, predstojnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest.
Autori su pisali o rimskodobnim lokalitetima, nalazima, visinskom naselju - Završju, posjedu i utvrdi Petnja, društveno-ekonomskim prilikama, razvoju zdravstvene službe, književno-kulturnom i obrazovnom doprinosu nastavnika sibinjske osnovne škole, župnicima, broju dječaka i djevojčica u određenim školskim godinama i još mnogočemu. Time je ovaj zbornik (p)ostao riznica podataka za sve (nas) koji danas pišemo o sibinjskim mjestima.
- U Zborniku se nalazi 21 rad, djelo je 26 autora (četiri rada su, naime, kolaborativna) i ima 424 stranice izvrsno prelomljene pa je štivo vrlo čitljivo. I na prvi je pogled to lijepo i reprezentativno izdanje. Njime je Sibinj dobio knjigu o sebi. Zbornik ostaje trajna baština ne samo žiteljima Sibinja, nego i znanstvenoj zajednici. - kazao je jedan od 13-ero recenzenata Zbornika, Robert Skenderović, predstavivši ukratko sve radove.
Jedna od najvažnijih tema Zbornika, dakako, bila je stravično stradavanje sibinjskih seljaka o kojemu (i) PlusPortal neumorno piše svake godine u veljači. Zločin je to za koji nitko nikad nije odgovarao, a da o njemu sazna više potrudio se mladi povjesničar u radu nazvanom 'Sibinjske žrtve 1935. godine'.
- Jedinu cjelovitu sintetsku studiju o sibinjskim žrtvama dosad je napisao Dragiša Jović te je na tomu temeljeno gotovo sve kasnije napisano o tim događajima. Ja sam se fokusirao više na same događaje u Sibinju, Ruščici, Podvinju, Gornjoj Vrbi,... pravednije bi to bilo nazvati Bunom brodsko-posavskih seljaka jer se ne radi samo o sibinjskim žrtvama. Svojim radom sam popunio neke praznine, ali ostalo je tu još dosta toga za istraživati. Odjek tih događaja je bio velik. Obradio sam neke stvari koje ranije nisu bile obrađene, a to su misa zadušnica, podizanje triju spomenika '42., pitanje utjecaja četničkih udruženja na ove događaje. Interes za tu temu potaknut je objavom jednog dokumenta u medijima. Stanoviti Georgije Dragičević daje izjavu kako je, zajedno s četnicima iz Starog Slatinika, sudjelovao u ubojstvu seljaka u Sibinju. Osobno smatram da se, dok se pojave još neki izvori, ovaj ipak ne može uzeti zdravo za gotovo jer drugih potvrda o tome zasad nema. No, ono što je neupitno je velika uloga četništva u radikalizaciji situacije u Brodskom kotaru, u izazivanju nereda i kod ovih događaja, a pogotovo kasnije. - zaključio je Ivan Milec iz Hrvatskog instituta za povijest.
Danas postoje četiri spomenika sibinjskim žrtvama te jedan na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu posvećen vrbsko-ruščičkim žrtvama (1938.). To su, tvrdi Milec, jedini spomenici podignuti tijekom NDH koji nisu srušeni.
Završna je riječ na sinoćnjem predstavljanju pripala uredniku koji nije krio zadovoljstvo što je imao čast surađivati s tolikim brojem kvalitetnih autora-znanstvenika.
Svi posjetitelji sinoćnjeg predstavljanja održanog u dvorani općinske Uprave svoj su primjerak dobili besplatno,
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
