SLAVONSKI BROD - Nakon što je Vlada Andreja Plenkovića u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojom se 3. svibnja predlaže kao spomendan - Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu - na današnjoj je sjednici Hrvatskog sabora taj Zakon i službeno dopunjen.

Veliki je to dan za Slavonski Brod, ali i cijelu Hrvatsku koja među svim žrtvama Domovinskog rata posebno pamti i žaluje zbog onih dječjih. Najviše ih je, nažalost, bilo upravo u gradu uz rijeku Savu.

Videosnimku današnje saborske rasprave tijekom koje su se o ovoj temi očitovali mnogi, u cijelosti je moguće pogledati OVDJE (snimljeno 1. travnja 2025. godine od 13.30). U nastavku donosimo samo dijelove nekih od govora izrečenih za saborskom govornicom.

- Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece. U Gradu Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Dan 3. svibnja 1992. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero. Taj dan 3. svibnja 1992. i taj Grad postali su simboli stradanja djece u Domovinskom ratu. Stoga se u Slavonskom Brodu nalazi i spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive, a koji su životi nažalost ugašeni pod kišom granata nemilosrdnog neprijatelja. Polazeći od činjenice da je svaki ljudski život svet, a ponajprije život djeteta pred kojim tek predstoje sva radovanja, igre i škole života, smatra se potrebnim 3. svibnja Zakonom propisati spomendanom, kao znakom upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata. Taj spomendan treba biti podsjetnikom na gubitak brojnih majki koji se niti jednoj više ne smije ponoviti te spomenom na najnevinije žrtve čiju je sreću i radovanje prekinulo zlo. Važnost propisivanja 3. svibnja spomendanom u Republici Hrvatskoj iznimna je, kako za priznanje samim obiteljima stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji te koliko je važno da više niti jedno dijete ne podnese žrtvu gubitka života. Također, važnim se ističe kako je Republika Hrvatska nastala i na velikoj dječjoj žrtvi koja se ne smije ponoviti. - kazao je u ime predlagatelja Sanjin Rukavina, državni tajnik.

- Slavonski Brod i druge sredine već 30 godina žive s ovim danom i sjećaju ga se i bez Zakona. Ovime ga činimo danom kolektivnog sjećanja za cijelu Hrvatsku. Uz Savu u Slavonskom Brodu stoji spomenik, svjedok tragičnih događaja pred kojim zastajemo u tišini i boli, ali i nadi da će on biti opomena i podsjetnik svakom naraštaju da djeca više nikad ne smiju biti žrtve ratova. Hrvatska je stvorena u ratu, ali izgrađuje se u miru. - poručio je brodsko-posavski saborski zastupnik, Pero Ćosić.

- Nebo i zemlja gorjele su tog svibnja. 1500 puta oglasile su se sirene za opću i zračnu opasnost. Ciljevi napada bili su civilni. Nedjelja, 3. svibnja 1992. bila je krvava za Slavonski Brod. Spomenik u Slavonskom Brodu danas podsjeća na 402 djece poginule diljem Hrvatske. Za 402 obitelji svaki je dan spomendan, njima svaki blagdan započinje odlaskom na groblje. Oni se svaki dan pitaju - kako bi izgledali danas. Svaka žrtva ljudskog života za stvaranje domovine je sveta i vrijedna. No, zbog dječje žrtve ostajemo nijemi i skamenjeni od tuge i nepravde. Djeca su žrtve najmanje po uzrastu, ali ubojstvo djece najteži je čin zločina protiv civila. - u ime Kluba zastupnika SDP-a kazala je Ivana Ribarić Majanović, naglasivši žaljenje što ovaj spomendan nije proglašen puno ranije.

O ovoj točki dnevnog reda očitovali su se:

Svi su Dopunu Zakona podržali jednoglasno.