U utorak, 29. travnja 2025. u 18 sati u predulazu slavonskobrodske Gradske knjižnice otvorena je izložba Život i djelo Matije Petra Katančića (1750.-1825.) autora dr. sc. Dinka Župana - znanstvenog savjetnika, a u suradnji Gradske knjižnice Slavonski Brod i Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica Slavonski Brod. Ova izložba je otvorena do kraja svibnja kako smo doznali od samog autora koji je sve prisutne zainteresirao za Katančićev neuobičajeno bogat život i veliki utjecaj koji i danas postoji ako se njegovo djelo postavi na pripadajuće mjesto kulture pa i povijesti i arheologije. Svaki put, kada je riječ o dr. sc. Županu slušatelji mogu očekivati poseban pristup s mnoštvom podataka ali i interdisciplinaran rad/istraživanje koji mu prethodi.

Nedavno je isti povjesničar održao i predavanje “Ivanin život u dvije monarhije” koje je temeljeno na životu Ivane Brlić-Mažuranić (dnevnici, školstvo, povijesni kontekst...), te je kao i svaki put do sada izazvao posebno poštovanje publike željne stručnih, konciznih aktivnosti inače očekivanih od znanstvenika s ciljem ne samopromidžbe, nego predstavljanja života i djela različitih ličnosti za koje smo možda i čuli ali o njihovim životima, višestrukim kauzalnim odnosima ne znamo puno. U vrlo kratkom vremenu posvećenom otvaranju ove izložbe, mogli smo shvatiti kako Matija Petar Katančić nije samo jedan od predstavnika svoga vremena, pa mu zato kao istaknutoj povijesnoj ličnosti dugujemo zahvalnost smještajući ga nužno u to vrijeme njegovog djelovanja, već smo čuli kako arheolozi i danas koriste njegovu znanstvenu raspravu “Dissertatio de columna milliaria ad Eszekum reperta”. Katančić je rođen u Valpovu 12. kolovoza 1750. Godine, školovao se kod valpovačkih franjevaca, zaređen je u Đakovu, po primitku franjevačkog habita ušao je u novicijat franjevačkog samostana u Baču te je potom zaređen za franjevca provincije sv. Ivana Kapistranskog, zatim je otišao u Osijek na visoko bogoslovno sveučilište Studium generale philosophicum et theologicum, studirao je filozofiju i teologiju, u Budimu je osposobljen za profesora humanističke gimnazije te je počeo s radom u osječkoj gimnaziji. U Osijeku je predavao poetiku, retoriku, grčki i druge nastavne predmete a onda postaje i prodirektor osječke gimnazije da bi nakon toga otišao u Zagreb kako bi predavao u Arhigimnaziji. Od svega čim se bavio teško je izdvojiti područja gdje nije prisutan njegov rad. U Pešti je radio sveučilišni profesor starina (arheologija, geografija i numizmatika) a bio je i kustos Sveučilišne biblioteke, na što je prof. dr. Župan rekao kako ga je moguće zato prepoznati i kao knjižničara. . Prisilno je umirovljen 1800. a od 1809. do kraja života boravio je franjevačkom samostanu u Budimu gdje je pokopan u kripti samostana sv. Stjepana. Hrvatska se može pohvaliti njegovim imenom jer se ono povezuje s erudicijom, širokim poljem humanističkih znanosti gdje je nemoguće podvući crtu i reći: on je samo pisac; on je samo znanstvenik; on je samo obični franjevac; on je samo... 

Iza Katančića ostali su dokazi koji upućuju na njegovo obrazovanje, ali i znatiželju poželjnu ili čak više očekivanu u znanstvenom djelovanju. Istraživati može onaj kome znatiželja daje posebnu snagu daljnji napredak kako bi došao do odgovora na pitanja. Pitanja se množe, a onaj kome nije strano više područja i disciplina, dostupna znanja su dobrodošla, ali ga nikako ne zaustavljaju; ona su neiscrpna idejna nadahnuća. Ideje ne smiju biti apstraktne u svijetu znanosti. Moraju biti potvrđene ako postoje dokazi, a bez dokaza, bez konkretizacije nema znanosti. Izložba koju je autor izložbe preporučio posebno srednjoškolcima, važna je kako bismo osvijestili pojam znanosti, interdisciplinarnosti, ali i kako bismo znali da svjetovna strana djelovanja jednoga franjevca spaja duhovnost s materijom, s materijalnim svijetom kojeg tako često podrazumijevamo. Bogatstvo Katančićevog djelovanja zato nije samo usmjereno na sakralni svijet kada govorimo o prvom cjelovitom objavljenom prijevodu Biblije, nije samo usmjereno i na njegov pjesnički opus, teološko i filozofsko djelovanje i radove iz toga područja, nego je konkretizirano, materijalizirano, osvjetovljeno u djelovanjima iz područja povijesti, arheologije, numizmatike, geografije, kartografije, etnologije.

Zato Valpovo, ali i mnogi drugi gradovi, u popisu ulica imaju ulicu s imenom Matije Petra Katančića. Ova izložba otkriva taj nevjerojatni svijet istaknutog pojedinca. Mislim kako zbog toga trebamo biti zahvalni!