Tijekom najtežih dana, od 1. rujna 1991. do 31. prosinca 1992., bolnica je zbrinula 7.043 ranjenika, od kojih 5.645 vojnika i 1.398 civila. Do kraja rata taj broj narastao je na 7.348 ranjenika.
SLAVONSKI BROD - U velikoj dvorani Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, u utorak navečer svečano je otvorena dugoočekivana izložba naziva 'Humanost na djelu – Brodska bolnica u Domovinskom ratu' koju su osmislili autori Katarina Aladrović-Mehandžija i Joakim Čičić. Izazvala je veliki interes slavonskobrodske publike, mada se o toj temi i dosad puno govorilo, pisalo i izvještavalo. No, izloža je prilika za sveobuhvatan uvid u ta nemirna i teška vremena, ali i presudnu ulogu jedne zdravstvene ustanove.
N.K./PLUS
- Tijekom cijele 1992. izvedeno je 9.800 operacija na 5.678 ranjenih. Dnevno se trošilo 56 doza krvi... - samo je dio podataka o radu slavonskobrodske Opće bolnice u gotovo nemogućim uvjetima.
Izložba donosi iznimno vrijedne arhivske materijale iz bogate Zbirke fotografija (HR-DASB-348) i fonda Odbora za prikupljanje humanitarne pomoći Općine Slavonski Brod (HR-DASB-322), čuvane u Državnom arhivu Slavonskog Broda. Kroz dokumente, fotografije i priče, izložba odaje priznanje herojskoj ulozi Opće bolnice Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu tijekom Domovinskog rata.
Tijekom najtežih dana, od 1. rujna 1991. do 31. prosinca 1992., bolnica je zbrinula 7.043 ranjenika, od kojih 5.645 vojnika i 1.398 civila. Do kraja rata taj broj narastao je na 7.348 ranjenika. Usprkos neprekidnim napadima i premještanjima odjela na alternativne lokacije, bolnica je zadržala visoke standarde medicinskog rada.
N.K./PLUS
- Još prije početka oružanog sukoba, Ministarstvo zdravstva organiziralo je za ravnatelje i šefove kirurgije tečajeve i razgovore na temu kako organizirati bolnicu, zdravstveni sustav i vojni sanitet. Imali su jasnu strategiju da se odustaje od koncepta dvostrukih bolnica te da sve civilne bolnice moraju biti u stanju zadovoljiti potrebe vojske. Naravno, sve je to tada izgledalo hipotetski, jer smo se iskreno nadali da rata možda ipak neće biti. Međutim, ta priprema se pokazala korisnom, a mislim da su ljudi zahvaljujući tome bili spremniji. S druge strane, dok su bolnice u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Gradišci i drugim pograničnim gradovima bile granatirane i pod stalnim napadima, mi smo kao pozadinska bolnica imali veliku prednost jer kod nas nije bilo izravnog sukoba. Naša bolnica imala je priliku učiti iz njihovih iskustava. Naše su kolege odlazile u te bolnice, čak tamo operirale, a ranjenike prevozile k nama nakon što su već bili operirani. Na taj način, mi smo imali najbolju pripremu od svih bolnica, jer smo raspolagali s najviše vremena. Posebno mi je drago naglasiti da smo bili izuzetno dobro organizirani. Iako je bilo puno posla, nikada nismo zakazali – uvijek smo imali malo rezerve za dodatne napore. - izjavio je
Ivica Balen, tadašnji ravnatelj slavonskobrodske bolnice.
N.K./PLUS
Osim stručne medicinske skrbi, brodski liječnici predano su se bavili i humanitarnim radom, organizirajući prikupljanje pomoći, medicinskog materijala te omogućujući liječenje ranjenika u inozemstvu. Njihova nesebična posvećenost i prilagodba na ratne uvjete uveli su suvremene tehnike ratne kirurgije, čime su zadužili medicinsku zajednicu.
Izložba će u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu biti otvorena za javnost do 31. siječnja 2025. godine, uz besplatan ulaz svakim radnim danom od 8 do 14 sati. Posjetitelji su pozvani unaprijed najaviti svoj dolazak na broj telefona 035/446-573 ili putem e-adrese na dasb@dasb.hr.
Izložba je prigoda za sve generacije da se podsjete na izuzetnu humanost i profesionalnost zdravstvenih djelatnika u najtežim trenucima novije hrvatske povijesti.
