248
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Da je zanimanje za omiljenu božićnu baletnu bajku i jedno od najljepših djela klasične baletne literature, „Orašar“ Petra Iljiča Čajkovskoga, i Brođanima iznimno privlačno, potvrđuje činjenica kako su prvog dana prodaje, ulaznice za ovu plesnu poslasticu, planule u roku od dva sata. Već dugi niz godina Slavonski Brod njeguje ples pa i ne čudi popriličan broj ljubitelja baleta (kao i ostalih umjetnosti), premda se proteklih nekoliko tjedana stiče dojam kako su svi prikovani uz televizijske prijenose nogometnih utakmica sa svjetskog natjecanja.
Nakon osam godina, zaljubljenici u plesnu umjetnost ponovo su na pozornici brodskog hrama kulture, Kazališno koncertne dvorane, mogli vidjeti i uživati u čarobnoj priči bijelog baleta zahvaljujući osječkom plesnom ansamblu Hrvatskog narodnog kazališta. Koreografiju i režiju potpisuje naš istaknuti koreograf Dinko Bogdanić, uz asistenciju Vuka Ognjenovića, a za likovnost, scenografiju i kostime zadužen je istaknuti međunarodno afirmirani Neven Mihić, dok djelom ravna Maestro Filip Pavišić.
Svojom vedrom glazbeno-scenskom pričom naslonjenom na božićno vrijeme, u kojoj dobro pobjeđuje zlo, Orašar prenosi radost svakom gledatelju potičući dijete i u onima koji su to odavno bili, što se od samog početka moglo vidjeti na ozarenim licima brodske šarolike publike.
Riječ je o posljednjem u nizu od tri velika bijela baleta glazbenog velikana P. I. Čajkovskog, nastalom prema predlošku priče za djecu njemačkog autora Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna „Orašar i kralj miševa“. Balet je u obradi Alexandrea Dumasa ml. te suradnjom s koreografom carskog ruskog baleta Mariusom Petipaom, praizveden daleke 1892. u Sankt Peterburgu, i od tada oduševljava publiku diljem svijeta.
„Osim plesa, glazba Čajkovskog uvodi čar u bajkovitu predstavu“ rekao je prilikom ranijeg nastupa u Brodu, voditelj ansambla Vuk Ognjenović, o baletu koji vodi gledatelje kroz božićni svijet raskoši, šarenila, veselja, mašte, prinčeva i vila te nezaobilaznih slatkiša, a u kojoj je i Ognjenović sinoć uprizorio plesne uloge Vojnika i Orašara.
Čudesno putovanje u magični svijet fantastičnih bića i drugih božićnih igračaka koje su oživjele, započinje na Badnjak, kada se oko čarobne božićne jelke okuplja cijela obitelj. Djeca se dive ukrasima i blještavilu a posebno darovima. Malenoj Klari ujak Drosselmeyer, poklanja lutka Orašara u liku vojnika. Nesvakidašnji dar uz čarobnjakovu pomoć u ponoć oživi i povede Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova, pa i miševa koji ju napadaju no hrabri Orašar spašava Klaru od kralja miševa. U drugom činu ovog baleta, ( i Klarinog sna) dogodi se preobrazba Orašara u prekrasnog princa koji djevojčicu odvodi u magični svijet Vile šećera u kojem caruju ukusna čokolada iz Španjolske, mirisna kava s Bliskog istoka, raznobojne lizalice iz Rusije, raskošan čaj iz Kine i mnogobrojne druge slastice. Dok sve slastice zajedno plešu Klara se budi shvaćajući kako je u blagdanskom snu sve moguće.
I nije bilo gledatelja kojemu čarobna priča o djevojčici Klari (koju je odlično utjelovila Aoi Igucchi) o čarobnjaku, igračkama koje tijekom noći ožive, o pobjedi dobra nad zlim... nije navukla osmijeh na lice. Jer upravo dječji svijet mašte praćen vrsnom glazbom i pokretom privlači publiku cijelog svijeta na predstavu od čije je praizvedbe prošlo 130 godina. U međuvremenu Orašar, figurica vojnika kojim se krckaju orasi, postala je tako popularna da se u današnjem konzumerističkom svijetu smatra gotovo neizostavnim božićnim ukrasom.
A nakon prvog čina ove baletne predstave, brodska je publika uz obljetničku godinu, pola stoljeća Kazališno koncertne dvorane, počašćena šampanjcem. Bila je to prilika i da se čuju reakcije, a one su se najčešće svodile na riječi; bajkovita, čarobna, predivna,…
„Lijepo je to prisjećanje na djetinjstvo i sretne božićne večeri u obiteljskom krugu“, rekla je gospođa Ruža. A premda su prije tjedan dana pogledali u Cinestaru „Orašara“ izravno iz londonskog Royal Opera Housea, Jasna i Davor Đanić, došli su si uljepšati još jednu večer uz nastup baletnog ansambla osječkog HNK. „Mislimo da treba podržati i naše izvođače i da su s onim s čim raspolaže Osijek, vrlo lijepo napravili predstavu. Priča se može slijediti, čarobna je, scenografija je divna.“
I zaslužili su Osječani (među kojima je nemali broj stranih plesača) pohvale, jer baletna umjetnost, kako je rekao Ognjenović, zahtijeva puno odricanja „I ako je ne ljubiš do krajnjih granica i izdržljivosti, to nije dovoljno. No, koliko god je teško u to se zaljubiš“. U svakom slučaju, to je univerzalni jezik koji ne poznaje granice.
I još jednom, plesači su iznjedrili bajkovitu božićnu priču, plesnu čaroliju koja je Brođanima izmamila osmijeh na lice, sjetu u duši i želju da se bajka ponovi, pa su izvođače i nagradili velikim zasluženim pljeskom.