MOŽDA zbog toga što Kazališno koncertna dvorana, brodski hram kulture, ove godine obilježava pola stoljeća postojanja i rada ili zbog toga što je nastupala uz respektabilni orkestar Zagrebačke filharmonije, uglavnom, ugledna pjevačica Jelena Radan, koju i Brođani najviše poznaju po vrsnom izvođenju fada, sinoć je na otvaranju Brodskog glazbenog ljeta zasjala nekim posebnim sjajem. Jednoipolsatni program na ispunjenoj pozornici sa gotovo 70 glazbenika bio je rekli bismo umirujući, meditativan, nježan, ali prije svega visoko profesionalan i kulturan što je probirljiva brodska publika nagradila iznimno dugim pljeskom.

Jelenu Radan brodski ljubitelji glazbe imali su priliku vidjeti na glazbenom ljetu prije pet godina i znaju kako se radi o glazbenici posebnog senzibiliteta. Premda se i ranije predstavila programom Fado & Voyage, ovaj koncert je donio nešto potpuno novo. Uvijek samozatajna i nenametljiva, na sinoćnjem je koncertu, uz pratnju filharmonijskog orkestra i skladbama s novim aranžmanima istaknutih hrvatskih skladatelja Frane Đurovića i Brođanina Krešimira Seletkovića, još jednom pokazala kako je već godinama postojana i ponovo rado viđena.

„Imam veliku čast biti sa Zagrebačkom filharmonijom i pjevati pjesme za koje su pisani novi aranžmani, spojivo i s fadom, a opet dovoljno različito, pomalo čudnjikavo, ali takva sam i ja… Velika je čast sresti se i sa  maestrom Ivanom Josipom Skenderom", kazala je. „Riječ je o jednoj lijepoj, toploj glazbi u izvrsnim aranžmanima, svi akteri su vrsni i na mjestu od Zagrebačke filharmonije pa na kraju s krunom, Jelenom Radan, naglasio je dirigent, napominjući kako ta glazba nije teška za dirigenta, nego je opuštajuća, s prirodnom muzikalnosti koja je u nju utkana.

U jubilarnoj godini Kazališno koncertne dvorane, glazbeno putovanje - kroz Fado & Voyage s potpisom Jelene Radan - brodskim je ljubiteljima kvalitetne glazbe donijelo posebnu čaroliju. Zato i nisu pristali na kraj koncerta, nego su upornim pljeskom izmamili još tri skladbe.

Premda je sinoć djelovala posebno prpošno i radosno, Radan je kazala kako voli tugaljivu glazbu. „To ne znači da sam tužna. Obožavam glazbu, naći se na pozornici i iznijeti ono što imam", rekla je pjevačica, čiji cjelokupni opus uz poneku prpošniju skladbu ipak nosi tugaljivi štih. Važan joj je, rekla je, doživljaj i osjećaj, a on je sinoć obostrano bio lijep i potpuno ispunjen. Kroz program koji je započela skladbom „Voljet ću te sutra" smjenjivale su se skladbe fada poput njoj jedne od najdražih Meu fado meu, pa nezaobilazna uspješnica Čudo. Mogle su se čuti i autorske skladbe, koje nastavljaju glazbenu priču s albuma Voyage, poput nagrađivanih „Negdje tamo gore" te pjesme „Kad nas ne bude" s kojom je završila predviđeni dio programa.

Uz filharmoniju su nastupili i glazbenici njezinog benda te nekoliko djevojaka iz zbora Mozartine.

Dugo s Jelenom Radan surađuje i naš Brođanin, višestruko nagrađivani skladatelj, Krešimir Seletković. „Bilo je dosta naporno raditi aranžmane pogotovo zbog odgode koncerta dvije godine zbog korone, no eto na kraju smo uspjeli, kazao je, dosadašnji rezidencijalni skladatelj ansambala HRT-a, koji je kroz proteklih godinu dana napisao tri nove kompozicije a nakon kratkog odmora nastavlja, kaže, suradnju s HRT-om i Zagrebačkom filharmonijom. 

U jubilarnoj godini Kazališno koncertne dvorane, glazbeno putovanje - kroz Fado & Voyage s potpisom Jelene Radan - brodskim je ljubiteljima kvalitetne glazbe donijelo posebnu čaroliju. Zato i nisu pristali na kraj koncerta, nego su upornim pljeskom izmamili još tri skladbe, a posebna poslastica bio je zadnji fado, što je pjevala uz pratnju akustične gitare i prijatelja Pedra Abreu. Pjesme fada publika osjeća premda ne razumije riječi, jer skladbe su to koje pričaju o ljubavi, čežnji, strasti i životu... što Jelena Radan donosi s posebnom strašću.

I sinoćnji koncert bio je još jedno nježno i uvjerljivo putovanje kroz vrijeme i pjesmu, rekli bismo koncert za dušu. A još jednom će Brođani u ovogodišnjem glazbenom ljetu vidjeti i čuti Jelenu Radan, samo ovog puta s grupom Meritas, potkraj lipnja, koncert kao poklon za veliki jubilej dvorane.

Ponosna je sinoćnjim programom otvorenja i ravnateljica KKD, Sanja Nuhanović, koja je u ovoj jubilarnoj godini za ovogodišnje 33. Brodsko glazbeno ljeto predvidjela do sada najveći broj, čak 20 programa. „Kao i svake godine za svakog će biti ponešto" kazala je, no najviše je programa rezervirano za domaće glazbene snage, od HPD Davor, Ad Astre, preko harmonikaškog i tamburaškog orkestra do brodskih glazbenika koji su glazbene karijere nastavili izvan rodnog grada, poput orguljaša Maria Penzara i Tene Novosel, nezaobilaznog Filipa Novosela, rokera Zvonimira Ćosića,… a sve do 22. srpnja većina programa 33. glazbenog ljeta bit će održana na platou ispred KKD.

Lijepa je to čestitka brodskom hramu kulture koji je kroz proteklih pola stoljeća ugostio preko milijun i pol gledatelja ostavljajući nezaboravne uspomene generacijama.

KKD je, što mogu potvrditi konzumenti kulturnih događanja, iz godine u godinu nositelj sve kvalitetnijih programa Brodskog glazbenog ljeta kao i manifestacije „Dani plesa Mije Čorak Slavenske". Suorganizator je i manifestacije „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić", koja odgaja nove generacije, a gostujuće predstave, glazbenici, plesači, što kroz godine nudi, podižu ljestvicu kulturnih događanja, na zadovoljstvo, brodske odgojene i s razlogom izbirljive publike.

Zato je možda vrijedno spomenuti kako je taj centar kulture izgrađen samodoprinosom građana Broda, prema projektu poznatih zagrebačkih arhitekata Marijana Haberlea i Hinka Jurkovića, no tada je dobio ime po revolucionaru Đuri Salaju. Povijesni podaci kazuju kako je Odluku o gradnji objekta, prema dostupnim podacima, donijelo Savezno izvršno vijeće u Beogradu 21. svibnja 1959. godine, a kamen temeljac postavljen je 28. travanja 1960., dok je u gradnji značajne građevine sudjelovalo 35 tvrtki iz cijele Jugoslavije. Tijekom proteklih ratnih događanja, Dom Đuro Salaj je teško oštećen. Tadašnji ravnatelj ('91.-'93. godine), Petar Martinović, jednom prilikom je kazao kako je to bilo teško vrijeme za kulturu. S obzirom da je dvorana jako nastradala prilikom zauzimanja vojarne, posebice dio koji je gorio, bilo je najvažnije spriječiti daljnje propadanje. „Srećom Grad je tada našao snage i mogućnosti kako bi se zaustavila daljnja devastacija zgrade. Išlo se u obnovu krova što je tada bilo vrlo skupo i zahtjevno", kazao je Martinović. A da bi održali temeljnu aktivnost kazališne dvorane, s glumcima su išli u obilazak postrojbi hrvatske vojske gdje su u neformalnoj atmosferi znali upriličit nekakve skečeve, monodrame i slično, dodao je.

Dugogodišnji ravnatelj koji je u ovoj ustanovi naslijedio Martinovića, od 93. - 2001.godine, Đuka Andrić, također nosi brojne uspomene, prisjećajući se ratnih godina i izmještenih programa u druge prostore. „Kad je obnovljena dvorana, prva predstava koja je došla u Brod bio je Shakespeareov Macbeth i Hrvatsko narodno kazalište. Sjećam se brodskih glazbenih ljeta koja su počinjala s operama ili operetama i mnoštva divnih programa…" među ostalim je jednom kazao Andrić, ponosan na KKD kao središnju kulturnu instituciju u županiji pa i šire.

Od 1991.godine Dom Đuro Salaj je promijenio ime u Kazališno koncertna dvorana Ivana Brlić Mažuranić, koja je nakon obnove, od 1995. godine ponovo postala središte kulturnih događanja u ovome gradu. Tijekom cijele godine tu se odvijaju izvrsni programi, kazališne predstave i koncerti, koji su posebno zgusnuti tijekom ljeta.

Tehnički opremljena primjerenim ozvučenjem i rasvjetom, omogućava održavanje vrlo zahtjevnih kazališnih predstava, za djecu i odrasle, baletnih i drugih glazbenih i scenskih programa.

KKD IBM je, što mogu potvrditi konzumenti kulturnih događanja, iz godine u godinu nositelj sve kvalitetnijih programa Brodskog glazbenog ljeta kao i manifestacije „Dani plesa Mije Čorak Slavenske". Suorganizator je i manifestacije „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić", koja odgaja nove generacije, a gostujuće predstave, glazbenici, plesači, što kroz godine nudi, podižu ljestvicu kulturnih događanja, na zadovoljstvo, brodske odgojene i s razlogom izbirljive publike.