Kvalitetan i dobro osmišljen znanstveni skup u Slavonskom je Brodu okupio brojne stručnjake i predavače koji su publici nastojali prenijeti dio od manje poznatih ženskih autobiografija i biografija.
SLAVONSKI BROD - U petak, 1.prosinca 2023. s početkom u 10 sati u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest - Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (sa sjedištem u Slavonskom Brodu), započeo je znanstveni skup „Isti rod različite sudbine“ (Život piše priče - ženske autobiografije i biografije) koji je trajao sve do 18 sati.
Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Pozdravne riječi okupljenima uputile su Ružica Bobovečki, ravnateljica Gradske knjižnice Slavonski Brod i dr.sc. Marija Karbić, predstojnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Organizacijski odbor skupa činile su: Ana Rajković Pejić, Marija Karbić i Željko Dugac. Izlagači su dokazali kako se uz pomoć povijesnih izvora interpretiraju različite ženske sudbine te kako je moguće doći do istih izvora i što je u krajnjem slučaju važno ako se govori, piše, o ženama koje su unatoč marginalizacijama ostavljale dubok trag u povijesti.
Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Zanimljiva činjenica je kako se skup „Isti rod različite sudbine” održava po drugi put što dokazuje veliki interes za ženske biografije i autobiografije. Ali nešto je također važno primijetiti za ovaj kontekst buđenja interesa. Naime, tek potkraj 1950-ih godina počela se ozbiljnije proučavati povijest žena uslijed zanimanja za te vrste tekstova. Jučerašnji skup koji je sudeći prema temama obećavao mnogo, toliko je i dao, otvorivši jedno poglavlje koje je toliko višestruko zanimljivo za sve istraživače ne samo povijesti nego i graničnih interdisciplinarnih područja koja se nužno vezuju za spise, građu, čija redeskripcija dokazuje kako su pojedine žene imale itekako produktivnu i važnu ulogu u životu zajednice/a. Ovaj skup kome se moglo pristupiti i preko Zooma, što su neki izlagači i učinili, bio je zanimljiv, raznolik, edukativan te je pružio drugačiji pogled u društvo kroz perspektivu ženskih poznatih (Dora Pejačević) i manje poznatih ličnosti - na kolektivnom nivou razmatranja (vidljivo u temama poput: „Zapisnici prezbiterijskih vijeća kao izvori za kolektivnu biografiju žena“).
Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Izlagali su: Vijoleta Herman Kaurić s temom Žensko lice (Prvog svjetskog) rata - prilozi za kolektivnu biografiju, Snježana Ivčić: Rekonstrukcija života Anke Meleš (1903.-1991.), Katarina Horvat: Od pomoćnice u kuhinji do glavne kuharice i svoje gazdarice - uspješna priča Hanike Gašparić Skurjeni, Ivana Pantelić: Katarina Bogdanović - zaboravljena heroina, Ana Šeparović: Anka Miše - životna priča suputnice umjesto književnice, Dinko Župan: Životna priča Dore Pejačević ispričana kroz osobni dnevnik čitanja, Željko Dugac: O jednoj bajci i dvije (tri) žene, Ivan Armanda s temom „Tako nas je zavitlao vihor svjetskih strahota” Korčulanski zapisi dominikanke Česlave Andreis iz doba Drugog svjetskog rata, Ana Rajković Pejić: Od uspavanosti do društvenog rada – prilozi biografiji međuratnih aktivistkinja, Mirjam Vida Blagojević s temom Žensko tijelo i majčinstvo u okvirima međuratnog javnog zdravstva: ostavština Štefanije Vinter-Grossman i Lujze Wagner-Janović, Eldina Lovaš: Zapisnici prezbiterijskih vijeća kao izvori za kolektivnu biografiju žena, Luka Pejić s temom Izgubljene u prošlosti: o mogućnostima mikrohistorijske rekonstrukcije biografija žena s društvenih rubova u 19.stoljeću, Martina Bitunjac je predstavila Biografije i autobiografije djelatnica propagande nacističkih i fašističkih partija i pokreta, Lucija Bakšić je izlagala temu Dnevničke manipulacije na primjeru dnevnika Marije Vinski i Vladimire Jelovšek, a na kraju je svoju temu izložila Renata Jambrešić Kirin: Novi život epskih junakinja na ljevici: Gerda, Charlotette i Annete.
Izlagači su dolazili s različitih „adresa” tj. iz drugih institucija kao što su Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (Armanda), Institut za savremenu istoriju, Beograd (Pantelić), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (Dugac), Moses Mendelssohn Zentrum für europäish-jüdische Studien, Universität Potsdam Potsdam (Bitunjac), Državni arhiv grada Zagreba, Zagreb (Horvat), Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb (Jambrešić Kirin) i dr.
Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Veliki broj predavanja tako je pružio koriste informacije koje mogu biti važne u shvaćanju društvene pozicije žena, shvaćanju njihovoga razmišljanja, djelovanja, ali također je rasvijetlio neke druge činjenice manje poznate, primjerice, o Dori Pejačević koja je čitajući upijala filozofiju i književnost na stranim jezicima oblikujući njezino djelovanje i ponašanje. Posjetitelji su mogli čuti zbog čega su važni zapisi dominikanke Česlave Andreis te kako tumačiti rad sestara u doba rata za vrijeme neimaštine te u doba bombardiranja samostana zbog čega su sestre evakuirane iz Korčule. Posebno je bilo zanimljivo čuti nešto više o propagandi nacističkih i fašističkih partija i pokreta jer nije uobičajeno stavljati žene u kontekst aktivnosti takve vrste. Izlaganje o ovoj temi najviše je bilo usmjereno na djelovanje Leni Riefenstahl koja je bila Hitlerova redateljica aktivna u promicanju nacističke ideologije. Žensko lice rata progovorilo je ženama borkinjama, onima koje se bore također i za zaradu, o ženama bolničarkama, kuharIcama, činovnicama i odgojiteljicama. Također, gosti skupa su uspjeli doznati tko je prva žena koja je završila filozofiju na Univerzitetu u Beogradu - riječ je o Katarini Bogdanović. Anka Miše u sjeni supruga Jerolima Miše bila je također temom jednoga izlaganja koje je donijelo novo razumijevanje uloge žene čiji je književni potencijal ugušen muževljevom prilično negativnom valorizacijom i zanemarivanjem. Zapisnici prezbiterijskih vijeća donijeli su u ova izlaganja i dozu humora ali uz konkretne primjere života reformiranih zajednica u Baranji u prvoj polovici 19.stoljeća.
Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Interesantna izlaganja koja su pružila novo razumijevanje biografija žena od pojedinačnih do kolektivnih mogla su dati povod novome susretu koji je dakako i najavljen na samome kraju skupa uz poziv da se teme prošire i na one koje nisu isključivo vezane za žene.
