SLAVONSKI BROD – U Gradskoj knjižnici jučer je svečanim programom obilježena 86. godišnjica rođenja Vladimira Rema. Istim povodom održan je i Godišnji skup Društva književnika Hrvatske Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski kojeg je idejni začetnik i osnivač bio upravo pokojni Vladimir Rem i koji je bio prvi (najprije kao Sekcija) a kasnije i sada ogranak Društva izvan matičnoga.

U ime Gradonačelnika brojne goste, književnike i organizatore pozdravio je njegov zamjenik Hrvoje Andrić, a program je moderirao ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Stipić.

U programu naziva „Slava Panonije" predstavljeno je dvoknjižje „Panonizam hrvatskog pjesništva" . Povjesničar umjetnosti Vlastimir Kusik koji se, iz perspektive koautora prve knjige (tematska studija) osvrnuo na likovno pismo Panonskog stvaralačkog kruga a u dijelu u kojem je ono poetskim vriježama povezano i isprepleteno s pjesničkim stvaralaštvom. Posebno je govorio o jednom od desetak brodskih umjetnika zastupljenih u Dvoknjižju, Ivanu Šeremetu te je, među ostalim rekao:

- Ono što je danas umjetnost, sutra će biti kultura, a poslije će biti tradicija. Svaka čast tradiciji i njenim čuvarima, ali tradiciju treba i stvarati. Šeremetova umjetnost je višeslojna, organska, izvire iz zemlje i, stremi nebu, svemiru, i ono što Šeremet radi stvaranje je onoga što će sutra biti tradicija.

O značaju i utjecaju Vladimira Rema na prepoznavanje i definiranje šokačkog identiteta govorila je mr. sc. Vera Erl , predsjednica udruge Šokačka grana iz Osijeka.

Prof. dr. sc. Sanja Jukić govorila je o poetici panonskih pjesnika koja je neraskidivo vezana za tlo i vodu, ali su to i kroz povijest i od autora do autora različite poetike. Kao dvije kontrastne, kroz primjere pjesama u kojima su na prvi pogled isti motivi, usporedila je poetiku života Janusa Pannoniusa i poetiku smrti Satana Panonskog. Dok je Pannoniusovo tlo bogato vodom, stablo živo i čovjek radostan, u Satana zemlja je apokaliptično suha, neplodna, a čovjek je skriven u 'utrobi' mrtvoga stabla.

Prof. dr. sc. Goran Rem govorio je o drugoj knjizi, antologiji panonskog pjesništva u kojoj su hrvatski pjesnici s cijelog područja koje zemljopisno označavamo Panonijom predstavljeni izborom pjesama od 147 autora u razdoblju od humanizma pa sve do 2010.

I Miroslav S. Mađer, kojeg mnogi smatraju najvećim živućim pjesnikom Slavonije, prije nego što je čitao pjesme, govorio je o značaju rada na prepoznatljivosti panonskog 'teksta' pri čemu nije mislio samo na pisanu riječ, a za usporedbu naveo je već u europskim relacijama prepoznatljivi mediteranski 'tekst'.

Izvodeći uglazbljene pjesme Vladimira Rema u programu je sudjelovao i vokalno instrumentalni sastav Kvartet AH.

U video prilogu: Vladimir Kusik - o Šeremetu; Miroslav S. Mađer; Kvartet AH (trajanje 11'01'').