Časopis Scrinia Slavonica, godišnjak slavonskobrodske Podružnice Hrvatskog instituta za povijest, pokrenut je prije nepunih deset godina. Prvi njegov svezak objavljen je u jesen 2001. i odonda je redovito, svake jeseni, objavljivan novi broj za tekuću godinu.
O potrebi da Podružnica izdaje svoje vlastito znanstveno glasilo razmišljali smo još od prvih početaka postojanja naše ustanove, dakle manje-više već od 1996. godine. S jedne strane, vidjeli smo u tome nužan način da se domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti predstavi rad naše Podružnice kao ustanove i istraživačkog kolektiva. S vlastitim časopisom znanstvena ustanova postaje prepoznatljivija i uočljivija nego što to može biti samo po autorskim knjigama svojih radnika i radnica. Osim toga, znanstvene su knjige (i knjige uopće), i u produkcijskom i recepcijskom pogledu, sporiji i tromiji medij komunikacije unutar znanstvene zajednice, dok su časopisi po svojoj prirodi, ustaljenom i redovitom periodičkom izlaženju, bliži matici takoreći dnevnoga znanstvenog života. Za razliku od knjiga, u časopisima se često mogu izložiti i preliminarni, privremeni, pa i diskutabilni i prijeporni rezultati pojedinoga znanstvenog istraživanja, čime se autorima omogućuju važne naknadne korekcije i dorade.
Već nakon izlaska prvog broja imali smo dobre razloge da uvidimo kako su naše bojazni bile neutemeljene. Odaziv suradnika bio je vrlo dobar, većina pristiglih radova dobila je dobre ili izvrsne recenzentske ocjene i, uz formirano uredništvo i urednički savjet, podijelivši odgovarajuća zaduženja pojedinim članovima uredništva, pokazalo se da smo časopis mogli otprve čvrsto postaviti na noge te je tako i započelo njegovo redovito izlaženje. Netom što bi se zatvorio godišnji „proizvodni ciklus" jednog broja časopisa, nakon kratka predaha započinjalo bi prikupljanje i urednička obrada priloga za naredni broj. Ne treba ni reći da je tako prohujalo cijelo desetljeće pa smo danas već u situaciji kada pred nama i pred stručnom javnošću stoji prvih deset brojeva časopisa.
Među hrvatskim povijesnim časopisima naša se Scrinia odlikuje neuobičajeno opsežnim (moglo bi se reći i masivnim) svescima. Količinsku produktivnost prati, uvjeren sam, i vrlo solidna kvalitativna razina objavljenih radova, ali bit će da mi, kao uredniku toga časopisa, ne pripada da o tome sam donosim i izričem ocjenu. Iznijet ću samo nekoliko brojčanih podataka koji ilustriraju naše dosadašnje rezultate. Do sada je u deset brojeva Scriniae objavljeno ukupno blizu šest i pol tisuća stranica znanstvenoga teksta. Drukčije rečeno, objavljeno je ukupno 195 istraživačkih znanstvenih priloga, 19 priloga izabrane povijesne građe te 22 priloga prevedena iz stranih historiografija, odnosno iz inozemnih publikacija na stranim jezicima (mađarskom, poljskom, njemačkom, francuskom i engleskom). Uz to je objavljeno i 166 prikaza i kritičkih osvrta na tekuću povijesnu produkciju u Hrvatskoj i u inozemstvu, odnosno na održane znanstvene skupove.
U časopisu je sa znanstvenim prilozima dosad surađivalo oko 60 autora (ne računajući autore prikaza i osvrta). Nešto više od polovice toga broja su sadašnji ili bivši zaposlenici naše Podružnice te znanstvenici iz naše matične ustanove, Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Ostali suradnici su znanstvenici i stručnjaci iz drugih ustanova u Hrvatskoj i u inozemstvu. Taj potonji podatak pokazuje da smo u dobroj mjeri uspjeli postići da se suradnički krug proširi izvan okvira naše vlastite ustanove, odnosno instituta kao cjeline.
Kroz časopis smo se nastojali uravnoteženo baviti svim velikim povijesnim razdobljima, od antike preko srednjega vijeka i osmanskog doba do suvremene i najnovije povijesti. Isto smo tako nastojali, i u dobroj mjeri uspijevali, rasporediti istraživačke i autorske snage ravnomjerno na sve dijelove zemljopisnoga prostora kojim se bavimo: od zapadne Slavonije do Srijema, od Virovitice, Daruvara i Novske do Belog Manastira, Vukovara i Zemuna. Dakako da smo pritom uvijek imali u vidu širi kontekst nacionalne povijesti, kao i povijest okolnih naroda i zemalja s kojima su ove hrvatske pokrajine bile u bliskim vezama i doticajima. Ako je neki dio zacrtanoga prostora ipak bio istraživan primjetno više od ostalih, onda je to svakako grad Brod i njegova okolica. Od četrdesetak radova što su izravno posvećeni Brodu u dosadašnjih deset brojeva Scriniae mogla bi se načiniti knjiga enciklopedijskih dimenzija.
Budući da je prvi svezak našeg časopisa objavljen 2001, početak njegovog izlaženja poklopio se s početkom trećega tisućljeća, a to je s bibliografskog gledišta zgodna okolnost, jer se broj svakog sveska godišnjaka podudara s brojem tekuće godine u ovom tisućljeću. Ako se ritam izlaženja ne poremeti (a sa svoje strane činit ćemo sve da se ne poremeti), to će tako i ostati, nadamo se, još mnogo godina.
Glavni urednik:
Stanko Andrić
