U kući u kojoj je prije sto godina Ivana Brlić-Mažuranić napisala "Priče iz davnine”, brodskoj i hrvatskoj likovnoj javnosti, u Mjesecu knjige, jučer je prvi put predstavljena izložba ilustracija mladog Krste Hegedušića, nastalih na temelju objavljene knjige.
SLAVONSKI BROD - U kući u kojoj je prije sto godina Ivana Brlić-Mažuranić napisala "Priče iz davnine”, brodskoj i hrvatskoj likovnoj javnosti, u Mjesecu knjige, jučer je prvi put predstavljena izložba ilustracija mladog Krste Hegedušića, nastalih na temelju objavljene knjige, piše glas-slavonije.hr. Iz tame arhiva Brlić gdje su ilustracije "ležale” cijelo stoljeće, izvučene su zahvaljujući književnom povjesničaru Vinku Brešiću, pa Brođani prvi mogu vidjeti kopije ilustracija kako je tada 16-godišnji Hegedušić likovno pročitao Priče iz davnine.
"Dosad se nije znalo da je 1917. godine, 16-godišnji klinac Krsto Hegedušić već godinu prije kada su priče izišle napravio ilustracije. Čitajući Priče iz davnine u bratovu je školsku crtanku ilustrirao jednu po jednu bajku s ukupno 17 koloriranih crteža i svaki potpisao. Svaki od njih je datiran, a na većini se mogu vidjeti i prepisani dijelovi teksta na koje se ilustracija odnosila. Riječ je o inventivnom i zanimljivom stripovskom čitanju bajki, čime se Hegedušić više nikada nije bavio”, kazao je Brešić. Prema njegovim istraživanjima, do suradnje Ivane i Krste došlo je vjerojatno direktno kada je Ivana najvjerojatnije primjerak knjige poklonila mladom Krsti, a on je priče, osjećajući se počašćen, iz zahvalnosti, dok ih je čitao i ilustrirao. Na kraju ih je darovao Ivani.
"No, ona je bila nezadovoljna, što se vidi na marginama nekih crteža gdje je upisivala opaske kako nešto nije dobro nacrtano (primjerice nošnja). Crtanka je ipak ostala kod nje i u arhivu obitelji Brlić gdje je cijelo stoljeće stajala pa za nju nitko nije znao, čak ni Hegedušićeva obitelj”, dodaje Brešić.
Ove godine "okidač” je bila stota obljetnica Priča iz davnine, kada je Brešić objavio u Vijencu članak u kojem je javnosti prvi put predstavio nepoznatu crtanku mladoga Krste Hegedušića, no bez ilustracija, koje sada nakon Slavonskog Broda može vidjeti i ostatak Hrvatske. Brešić je podsjetio kako je Ivana Brlić-Mažuranić bia nezadovoljna i prvim ilustracijama Priča iz davnine Petra Orlića želeći da njezini likovi poprime prepoznatljivi vizulalni identitet. U engleskom izdanju Priča iz davnine, 1924. godine, uz pomoć brata Želimira Mažuranića angažirala je mladog slikara Vladimira Kirina koji je napravio ilustracije, a upravo je to izdanje Ivani priskrbilo svjetsku slavu.
