GORNJA MOČILA (BiH) - U župi Gornja Močila-Sijekovac održani su i ove godine Dani sv. Ante Pustinjaka (16.1.-18.1.2026.), jer se 17. siječnja slavi blagdan ovoga sveca koji je u narodu još poznat i kao Zimski Ante. Svake godine sredinom siječnja ova mala župa pored Bosanskog Broda, u kojoj stalno boravi samo nekoliko katolika, postaje središte duhovnog i društvenog okupljanja za mnoge žitelje ovoga kraja koji su svoju životnu sreću morali potražiti s druge strane Save. 

U Gornja Močila za Dane sv. Ante Pustinjaka dolaze Posavljaci koji desetljećima žive u Slavonskom Brodu i okolici. Ovdje dolaze prijatelji župe i dragi gosti i iz drugih krajeva Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine kako bi njegovali zajedništvo i poticali život u ovoj maloj župi u Bosanskoj Posavini.

Pored crkvenih svečanosti, u župi Gornja Močila-Sijekovac održavaju se razne društvene aktivnosti pa tako niti ove godine nije izostala tradicionalna igra prstena, koja je organizirana u petak 16. siječnja 2026. godine. Sutradan je u prostoru sportskog centra župe održano i predstavljanje knjige "Rječnik mjesnog govora Gornjih Močila pored Bosanskog Broda". Autori ove vrijedne publikacije su prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar i Jozi Jelinić, umirovljeni nastavnik, koji je rodom iz Gornjih Močila.

O knjizi su u subotu u Gornjim Močilama govorile dvije njezine recenzentice. To su prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, umirovljena profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku te prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić sa Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Moderatorica predstavljanja navedene knjige bila je dr. sc. Lidija Bakota sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

- Mislim da postoje emotivni razlozi zašto treba pročitati Rječnik Gornjih Močila. Mještani su iz Gornjih Močila izlazili više nevoljom nego li svojom voljom te su ostavljali svoju stečevinu i djedovinu, kulturnu i materijalnu baštinu koju su stvarali naraštaji. Stoga rječnik ovoga kraja, koji je napušten, predstavlja svojevrstan ponovni život, povratak u prošlost za domaćim životom, za dijelom identiteta koji se rječnikom oživljava. Premda listanjem rječnika postaje jasno da je jedan dio života i identiteta izbrisan, ali ipak nije nestao. On živi u sjećanju ljudi, u uspomenama i nastojanju da te uspomene, prošli život i narodni običaji sačuvaju u srcu ljudi dok su živi. Ali ne samo oni nego i mlađi naraštaji koji će možda posezati za proučavanjem prošlosti svojih predaka. Rječnik će produžiti život tim sjećanjima i na one naraštaje koji će doći. Riječi u rječniku služe da se ne zaborave, ali i da se ne zaboravi način života, izreke, sve ono što taj rječnik čini zanimljivim. - poručila je prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić.

Ljiljana Kolenić. Foto: DZ/PLUS

Prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić istakla je uvodno kako predstavljanje Rječnika nije samo akademski čin već kulturni i identitetski trenutak koji povezuje jezično nasljeđe i mlade ljude, generacije mlađih i generacije starijih.

- Rječnik mjesnoga govora, uvaženih autora, nastao je kao rezultat višegodišnjeg istraživanja koje je obuhvatilo pisane, usmene, dijalektalne izvore, s posebnim naglaskom na kulturno-historijski kontekst i jezične kontakte. Predstavljeni korpus obuhvaća riječi, frazeme koje su se kroz stoljeća integrirale u jezični prostor ovoga mjesta, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih balkanskih zemalja, bilo putem osmanske ili austro-ugarske administracije, trgovine, zanatstva, religije te svakodnevnog govora. Rječnik mjesnoga govora Gornjih Močila kod Bosanskog Broda nije tek puki abecedni popis riječi. On je arhiv društvenih odnosa, zrcalo jezika i identiteta, svakodnevnice, veliko svjedočanstvo o jezičnom životu naroda i njegova jezika. - kazala je recenzentica Amira Turbić-Hadžagić.

- Rječnik je jedna velika kulturna mapa, poziv na dijalog, istraživanje i očuvanje jezičnog bogatstva koje nas povezuje sa zapadom i istokom, ali na kraju i na početku s nama samima. Ovaj rječnik je zlatni rudnik u pravom smislu riječi, s mnogo podataka o jeziku i o narodu koji ga je iznjedrio. O narodu Gornjih Močila koji ga je zaista živio. Čestitam uvaženoj kolegici Emini Berbić Kolar i kolegi Jozi Jeliniću na očuvanju od zaborava našeg jezika i zavičajne svijesti kroz ovo vrijedno leksikografsko djelo. Njihov trud i posvećenost rezultirali su djelom koje će stajati zajedno s najboljima u redovima svoje vrste te će biti pravo svjedočanstvo kulturnoga i jezičnoga bogatstva Gornjih Močila i našega šireg kraja. - zaključila je prof. Turbić-Hadžagić.

Amira Turbić-Hadžagić Foto: DZ/PLUS

Ova knjiga je nastala na temelju pojmovnika riječi sa područja Gornjih Močila koji je objavljen  2021. godine i njegov je autor Jozo Jelinić. Dakle, taj je pojmovnik poslužio kao  podloga za veće i stručnije izdanje, za nastanak velikog Rječnika mjesnog govora Gornjih Močila kod Bosanskog Broda čija je suautorica prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

- Na inicijativu gospodina Joze Jelinića, koji mi je pokazao svoj Pojmovnik, ušla sam u ovu priču. Ali kad vodite veliki fakultet i kad imate jako puno drugih poslova, pa se onda još i neke privatne stvari dogode, malo se razvukla realizacija knjige. Jedno tri godine smo se mi bavili ovim riječima. S tim da je oko godinu dana trebalo proći recenzentski postupak koji su vodile moje drage profesorice i kolegice, a koje su vrlo temeljite. Trebalo je proći Fakultetsko vijeće i Senat jer smo mi Rječnik proveli i kroz proceduru samoga Sveučilišta. Nama je ovaj rječnik postao sveučilišni udžbenik. Tako da je sve trajalo dok smo mi to doveli nekako do kraja. Ono što bih htjela istaknuti je da se moram zahvaliti, osim onim osobama kojima sam to učinila ranije, mom dragom kolegi Marku Šošiću, koji je autor vizualnog identiteta. Za kraj, moram reći da je trebao doći večeras ovdje i Vlado Guberac, bivši rektor osječkog sveučilišta koji je iz ovoga kraja, ali ipak  je morao otkazati. Dala sam mu prije desetak dana Rječnik i kad ga je pročitao rekao mi je: "Znaš, dok čitam ovaj tvoj rječnik ja se stalno smijem". Rekla sam mu da smo onda valjda postigli ono što smo trebali. - zaključila je prof. Emina Berbić-Kolar.

Emina Berbić Kolar. Foto: DZ/PLUS

- Nema ništa veće čovjeku nego njegov zavičaj. Zavičaj je nezamjenjiv, nigdje ga ne možemo nadoknaditi. U tom zavičaju smo rođeni, u tom zavičaju smo učili hodati, u tom zavičaju smo naučili pričati i osobito smo kao djeca naučili raditi. Ono što je također jako važno je materinjski jezik. I dan danas se sjetimo pojedinih riječi i znamo odakle su krenule. Također, želim istaknuti važnost predaka. Naši su preci na ove prostore došli iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, Dalmacije itd. Ovdje su Ukrina i Sava i naši preci su se borili sa vodama da bi spojili naselje. Formirali su naselje, formirali su obiteljske kuće, a one su bile pune djece, Dakle, mene su motivirala tri pojma u mom radu. To su zavičaj, jezik i preci. -  rekao je suautor knjige Jozo Jelinić.

Jozo Jelinić. Foto: DZ/PLUS

Nazočnima na subotnjem predstavljanju knjige prigodnim riječima obratili su se Josip Jerković (bivši potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda), Davor Čordaš (bivši ministar za izbjeglice i raseljena lica RS), Ivan Stipić (u ime udruge Književni klub Hrvata Bosanske Posavine) te prof. dr. art. Robert Raponja (prorektor osječkog sveučilišta za nakladništvo).

Nakon predstavljanja knjige "Rječnik mjesnog govora Gornjih Močila pored Bosanskog Broda" kratko smo razgovarali sa domaćinom ovoga subotnjeg događanja, župnikom Ivanom Toljem. On je za PlusPortal iznio aktualnosti u svojoj župi te kazao nešto i o važnosti duhovnih i društvnih zbivanja u župi Gornja Močila-Sijekovac.

- Za nas su ovi dani posebni zato što je ovo zaštitnik prve kapele, prvog objekta u kojem se ovdje služila misa i koji je nažalost u ratu srušen. Mi smo ju obnovili. Ta kapela je bila posvećena sv. Anti Pustinjaku, ali misa se sada slavi u crkvi koja je posvećena sv. Anti Padovanskom. Posvećena je za slavljenje svete mise prošle godine 13. lipnja na sam dan sv. Ante Padovanskog i dobila je moći sv. Ante Padovanskog prvog reda. A sada smo mi dobili jednu zavjetnu sliku sv. Ante Pustinjaka, rad akademskog slikara i bivšeg dekana zagrebačke Umjetničke akademije Tomislava Buntaka i ta slika će krasiti našu crkvu. Danas smo je blagoslovili i misu je predvodio župnik moje rodne župe Veljaci, fra Ante Kelava. Svi ovi dani su nam bili prilika da se ljudi koji su ovdje živjeli okupe zajedno s našim prijateljima. Velika hvala svima koji su sve ovo omogućili i pripremili za naše goste. A današnja večer i predstavljanje knjige je samo nastavak toga i još jedan doprinos očuvanju života u ovome kraju i da kroz taj rječnik ljudi se vrate svojim korijenima i svom zavičaju. To je itekako vrlo vrijedan doprinos pa se moram posebno zahvaliti profesoru Jozi i prof. dr. Emini koji su napravili tu knjigu. Hvala i osječkom Sveučilištu koje je prihvatilo tu knjigu kao udžbenik.- kazao nam je župnik Ivan Tolj.

Župnik Ivan Tolj. Foto: D.Z./PLUS

Iskoristili smo priliku i upitali župnika za buduće planove u župi jer iz godine u godinu sadržaji se u Gornjim Močilama sve više šire, ne samo programski nego i infrastrukturno.

- Mi idemo svojim putem. Ono što je nama sada cilj je napraviti koncept održivosti zajednice za rehabilitaciju "Ponte Salutis" Cenacolo koja počinje s radom. Mi sada dižemo taj gospodarski dio projekta koji će omogućiti zajednici održivivost i da oni ovdje mogu raditi i živjeti od svoga rad. Započinjemo s tom velikom farmom kokoši u slobodnom uzgoju što će omogućiti dosta veliku dnevnu produkciju jaja i nadamo se da će kroz godinu i pol dan to potpuno zaživjeti. Tako bi pored tvornice "Anton Paar" ovdje trebao biti još jedan značajan gospodarski subjekt i baza za opstanak tih ljudi ovdje. - naglasio je župnik župe Gornja Močila-Sijekovac.

Župnik Ivan Tolj nam je otkrio i kako je u planu izrada jedne monografije crkve koja bi bila svojevrsni vodič kroz taj sakralni objekt koji obiluje umjetničkim djelima. To bi trebao napraviti Milan Bešlić, likovni kritičar i književni teoretičar. Nadalje, u planu je da se ove godine do sv. Ante (13. lipnja) napravi trg uz crkvu i da se on poveže s ulicom. 

U svakom slučaju, bez obzira na veličinu župe i na broj vjernika koji u tom prostoru prebiva, može se zaključiti kako će župa Gornja Močila-Sijekovac i dalje ostati uzor okupljanja, zajedništva, slavljenja Boga i poštivanja čovjeka.