NOVA GRADIŠKA - U prostoru Turističke zajednice Grada Nova Gradiška održano je 18. veljače 2026. predavanje znakovita naslova „Slušati, razumjeti, djelovati: put etike skrbi” autorice Darije Rupčić Kelam, izvanredne profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku pri katedri za Filozofiju.

Prisutne je pozdravio i ovaj događaj moderirao predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški Zrinko Kapetanić.

Riječ je o prvom susretu u sklopu projekta „Fontana riječi”, koji provodi novogradiški Ogranak. Projekt objedinjuje godišnji ciklus kulturnih i znanstvenih susreta s ciljem promicanja interdisciplinarnog dijaloga, poticanja kritičkog mišljenja i cjeloživotnog učenja.

Razgovarali smo s dr. sc. Darijom Rupčić Kelam o sadržaju knjige, izazovima etike skrbi i smjernicama koje mogu pomoći u stvaranju novih obrazaca ponašanja koji mogu dovesti do promjene u percepciji osobne moći.

Etika skrbi - glas onih koji se ne mogu zauzeti za sebe

Dr. Rupčić Kelam već više od petnaest godina bavi se etikom skrbi, bioetikom, filozofijom odgoja i filozofijom plesa. Njezina knjiga „Etika skrbi” objavljena 2024. godine rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i nije tek teorijski interes, nego prirodan nastavak njezina životnog puta obilježenog empatijom, volontiranjem i zauzimanjem za prava marginaliziranih skupina.

Etiku skrbi opisuje kao „drugačiji glas”, glas onih koji se ne mogu zauzeti za sebe. Povijesnu prekretnicu ove filozofske struje vidi u knjizi ”In a different voice” američke psihologinje Carol Gilligan iz 1982. godine.

- Ta je publikacija označila prekretnicu u zapadnoj filozofiji, koja je do tada bila dominantna, racionalistička patrijarhalna. Sve što je drugačije, drugo, žensko, marginalno, bilo je potisnuto. - kazala je Rupčić Kelam.

Iako se pojam 'skrb' često povezuje isključivo s medicinskom brigom za bolesne, predavačica ju širi na temeljnu antropološku odrednicu.

- Čovjek je po svojoj naravi i skrbno i empatično biće. Htjela sam ovom knjigom pokazati da čovjek treba i može biti brižan. Kada bi se skrb postavila u same temelje društvenog poretka, promijenila bi se čitava društvena paradigma. - ističe.

Ovoj ideji suprotstavlja suvremeno društvo koje, kako kaže, favorizira sebičnost, pohlepu i agresivni individualizam, dok se brižni i empatični pojedinci marginaliziraju.

U širem globalnom kontekstu upozorava na degradaciju ljudskog dostojanstva, osobito najranjivijih, djece. Upravo zato etiku skrbi vidi kao mogući odgovor na globalne izazove, pod uvjetom da postoji dosljedno i organizirano djelovanje.

- Nedavno sam naišla na jedno istraživanje koje kaže da mala skupina ljudi, ako je uporna, može donijeti velike promjene. Problem je u tome što se mala skupina dobrih ljudi ne udružuje, ne organizira, ne djeluje sustavno, nego stihijski i onda se te promjene ne događaju. - dodaje.

Odgoj, obrazovanje i javno djelovanje

Dr. Rupčić Kelam posebno je naglasila važnost odgoja i obrazovanja. Vjeruje da se mladima mora ponuditi drugačija perspektiva, ona koja uključuje - empatiju, odgovornost i solidarnost. Promjene su moguće, ističe, ali zahtijevaju kritičnu masu ljudi koji su spremni djelovati ustrajno i sustavno.

„Nemoj biti političar, ali budi političan“, vidi kao rješenje, pojašnjavajući da politiku ne shvaća isključivo kao stranačko djelovanje.

- Politika je puno širi pojam od uobičajenog, negativnog, poimanja politike koje hrvatsko društvo prihvaća. Političnost u ovom kontekstu znači i javnu upotrebu uma i odgovorno korištenje vlastitih talenata u službi zajednice.

Terapija pokretom i poezija kao prostor zaigranosti i iscjeljenja traume

Uz akademski rad, dr. Rupčić Kelam djeluje i u području kreativne terapije, osobito terapije plesom i pokretom. Kroz rad s osobama koje su doživjele traumatična iskustva uvidjela je koliki utjecaj ima trauma na cijelo ljudsko biće.

- Trauma se ne zadržava samo na razini uma, nego ostavlja trag i u tijelu. Da bi je razriješili moramo raditi kroz disanje, pokret i proces „uzemljenja”. Kroz individualni terapijski rad moguće je pridonijeti zdravijem funkcioniranju pojedinaca, a time i zdravijem hrvatskom društvu, koje je, kao i globalna zajednica, kolektivno traumatizirano. - navodi.

Ključ je u igri. Sposobnost je to koju, kako kaže, nismo izgubili odrastanjem. Zaboravili smo se igrati.

Priliku za igru vidi u poeziji koja zauzima posebno mjesto u njezinu stvaralaštvu. Njezine pjesme objavljene su u pojedinim zbirkama. Predavanje je bilo prilika za predstavljanje jedne od pjesama - „Za djecu u čijim zjenicama stanuje Krist“, koju je ovom prigodom interpretirao predsjednik novogradiškog Ogranka Zrinko Kapetanić.

- Tema odraslih, ali i djece, njihove vrijednosti i svetosti dječjeg života koji smo zanemarili snažno je prisutna u mom radu, kao podsjetnik na odgovornost koju društvo ima prema najranjivijima. - zaključila je za kraj našeg razgovora.