AP/SBplus
129
Prikaza
0
Komentara
NOVA GRADIŠKA - U organizaciji novogradiškog Ogranka Matice hrvatske u Hotelu kralj Tomislav održano je 27. ožujka predavanje „Umjetna inteligencija jednostavnim riječima“. Predavanje je održao prof. Zlatko Matijašević iz Gimnazije Nova Gradiška koji je publici na pristupačan način približio koncept i primjenu umjetne inteligencije.
Zlatko Matijašević gimnazijski je profesor fizike i matematike; vanjski suradnik na Tehničkom i Biotehnološkom odjelu Sveučilišta u Slavonskom Brodu te doktorand na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti gdje se bavi područjem kreativnosti, strojnog učenja i umjetne inteligencije.
Ovom susretu pridružili su se učenici Teatra ETEŠ novogradiške Elektrotehničke i ekonomske škole Nova Gradiška s izvedbom predstave „Hotel Babilon“ prema istoimenoj suvremenoj drami Mire Gavrana.
Prisutne je pozdravio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zrinko Kapetanić. Pridružila mu se i Daliborka Bilogrević, tajnica Ogranka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti iz Elektrotehničke i ekonomske škole Nova Gradiška.
Kako je istaknuo Kapetanić, cilj projekta je oživjeti kulturu u javnom prostoru, što predstavlja izazov ne samo u lokalnoj sredini, nego i šire.
- Svjesni smo da kultura nije uvijek prvi izbor, no nastojimo program obogatiti i opuštenijim, neposrednijim sadržajima, a takva je i večerašnja predstava u izvedbi naših mladih glumačkih snaga. Nastojimo građanima približiti i aktualne teme, osobito kroz gostovanja stručnjaka iz lokalne zajednice, pa se u sklopu projekta našla i tema umjetne inteligencije. - kazao je.
„Opasna je, sve će nas zamijeniti, uništit će ovaj svijet, rezervirana je samo za najbogatije!”, samo su neke od najraširenijih zabluda o umjetnoj inteligenciji.
- Negativna percepcija ove tehnologije dijelom proizlazi iz ljudskog straha od nepoznatog i otpora prema promjenama, što je dodatno pojačano u eri društvenih mreža koje često ističu negativne aspekte tehnološkog napretka. - kazao je Matijašević.
Poseban naglasak stavio je na široku primjenu umjetne inteligencije, osobito u znanosti, medicini i tehnici. Istaknuo je njezinu sposobnost obrade velikih količina podataka, što omogućuje precizne medicinske analize na osnovu povijesti bolesti, prijašnjih epidemija i dr.
- Tvornice koje koriste robotske sustave programirane su tako da rade uz minimalnu potrošnju energije, čime se povećava učinkovitost i smanjuju operativni troškovi. Sličan princip primjenjuje se i u logistici: primjerice, Amazon je uz pomoć modela umjetne inteligencije analizirao svoje transportne rute i prepoznao gdje dolazi do najvećih gubitaka, što je rezultiralo smanjenjem troškova prijevoza za čak 16 posto.
- Neminovno je da će doći do gubitka radnih mjesta, osobito onih koje je moguće automatizirati. No, te promjene na tržištu nisu novost jer su slične promjene pratile svaku industrijsku revoluciju. Opstat će oni najkreativniji i najprilagodljiviji, no istodobno će se otvarati i nova radna mjesta. Neki poslovi će i dalje opstati, poput onih zanatskih, gdje je rad ljudskih ruku neizostavan. Ništa se neće dogoditi preko noći, no trebali bismo radi sebe pratiti potrebe tržišta rada. - naglasio je.
Govoreći o odnosu prema umjetnoj inteligenciji, prof. Matijašević naglasio je kako je riječ o alatima koje možemo i trebamo kontrolirati. „To je budućnost”, istaknuo je, dodajući kako se moramo prilagoditi učenjem novih vještina i biti odgovorni i konstruktivni u njezinoj primjeni.
- Moramo paziti da umjetna inteligencija ne preuzme našu svakodnevicu na način da se život svede isključivo na konzumiranje sadržaja koje ona generira.
Dok je predavanje potaknulo na promišljanje o ubrzanom razvoju, utjecaju i mogućoj primjeni umjetne inteligencije na globalnoj, ali i na svakodnevnoj razini, predstavom „Hotel Babilon“ Teatar ETEŠ podsjetio je prisutne na nezamjenjive vrijednosti ljudske kreativnosti i umjetnosti.
- Učenici su svojim scenskim izrazom, emocijom, a osobito govornom karakterizacijom kojoj su se tematski prilagodili, dokazali naglasak današnjeg predavanja prof. Matijaševića o važnosti žive riječi. Unatoč sveprisutnosti umjetne inteligencije, ova predstava je svojevrsna poruka o tome kako živa riječ nikada neće izgubiti svoju vrijednost. - naglasila je Bilogrević.
- Svjesni smo koliko tehnologija utječe na kulturu čitanja, na koncentraciju. No, upravo kroz ovakve aktivnosti trudimo se graditi motivaciju uz usmjeravanje na živu riječ. Nama su razgovor, živa riječ, komunikacija s učenicima - najvažniji. - istaknula je.
Već drugu godinu zaredom učenici imaju priliku razvijati svoja dramska umijeća, a, kako ističu, takav rad donosi im višestruku korist, od jačanja samopouzdanja do razvijanja izražajnosti i timskog duha. Svoja su iskustva podijelile učenice Lucija Podhraški i Ena Kovačević.
Sličnog je mišljenja i Ena Kovačević, koja ističe kako joj je pozornica postala prirodno okruženje.
- Lijep je osjećaj nastupati pred publikom, trema nestaje čim stupim na scenu. Posebno mi je zanimljivo glumiti lik s kojim dijelim određene osobine. Glumu volim već duže vrijeme, bavila sam se njome i u osnovnoj školi, a uz podršku profesorica odlučila sam nastaviti i dalje u tom smjeru. - dodala je.
Govoreći o nadolazećim programima, predsjednik novogradiškog Ogranka Matice hrvatske najavio je niz zanimljivih kulturnih događanja.
Gost Ogranka 8. travnja bit će Goran Gatalica, hrvatski književnik, znanstvenik i pjesnik, osobito poznat po haiku poeziji i međunarodnim književnim nagradama, koji će predstaviti svoju novu knjigu „Povratak u Getsemani”.
Uskoro se očekuju i gostovanja istaknutih književnika Enesa Kiševića i Damira Madune.
U pripremi je i projekt „Terezijanska večer poezije”, koja će biti održana u crkvi sv. Terezije Avilske. Riječ je o manifestaciji koja za cilj ima njegovanje i očuvanje susreta duhovne poezije kao jedinstvenog kulturnog događaja na nacionalnoj razini.