SLAVONSKI BROD - Uz posavski hrast obično se veže pridjev „stari“, ali je vjerojatno malo onih koji bi pritom pomislili na vrijeme od prije pet i više tisuća godina. Još je zanimljivije saznanje da se ti prastari primjerci drva koriste i danas.

Nije, dakako, riječ o živim stablima, već onima koji su potopljeni u koritima Save i Bosne. Zahvaljujući djelovanju raznih kemijskih procesa u vodi, ovi su trupci,mada znatno izmijenjenih svojstava u odnosu na živu hrastovinu, „mumifcirani“ i obogaćeni prepoznatljivom crnom bojom.

Neobičan i skupocjeni materijal, koji nosi mistični, orijentalni naziv abonos, potaknuo je Ivu Jelušića iz sela Vojskova u Bosanskoj Posavini da mu, kako je objašnjeno i u naslovu njegove današnje izložbe u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici, udahne novi život. Ovaj po struci pedagog ujedno je i vrsni drvorezac, pa je to ostvario na jedan poseban, originalan način.

- Izložba „Novi život starog hrasta“ spoj je pravpovijesti i umjetnosti. Abonos iz moga kraja potječe iz vremena u koje se datira i prapovijesna kostolačka kultura, a to je 3200 godina prije Krista. Tako sam došao na ideju da od toga materijala napravim posude po uzoru na kostolačku keramiku pronađenu u Potočanima, jednom od najznačajnijih lokaliteta te kulture - kazao je autor izložbe, okružen unikatnim rukotvorinama koje su svojim visokim sjajem, elegantnim linijama i onom specifičnom otmjenošću tamnog drveta, plijenile poglede posjetitelja.

Kao što je abonos, neopravdano, „u sjeni“ svog poznatijeg, svjetlog i „živog“ rođaka, tako većina, kad je riječ o prapovijesti na ovim prostorima, prvo pomišlja na čuvenu vučedolsku kulturu.

- Kostolačka kultura značajno je utjecala na vučedolsku kulturu, kojoj je prethodila, a preko nje i na visokorazvijenu grčku kulturu. Svaka zdjela koju sam napravio ima iste one ornamente kojima su naši pradavni kostolački „predci", tehnikama udubljivanja, urezivanja i tzv. inkrustacije, tj. umetanja krečnjaka, ukrašavali svoje keramičke posude. To je bila njihova umjetnost, način na koji su oni pokazivali svoju kulturu.

Posjetiteljima današnje izložbe, kao i onih u Vukovaru, Vinkovcima, Županji, Otoku i drugim mjestima gdje žive Hrvati posebno je za oko zapeo jedan ornament.

- Za ovu i kasnije vučedolsku kulturu karakteristična je i šahovnica, što govori koliko je taj motiv star - kazao je Jelušić.

Složenost procesa nastanka same sirovine i njena vađenja iz rijeke, a onda i izrade ovih posuda odražava se, očekivano, i na njihovu cijenu za potencijalne kolekcionare.

- Nijedna ne košta ispod sto eura. Izrada je vrlo mukotrpan posao, npr. za pojedine lonce treba mi i po petnaest dana.

Ovim je događajem u Gradskoj knjižnici otvorena „sezona“ izložbi.

- Kao nešto novo, nesvakidašnje, drugačije, odmah mi je privukla pažnju i potaknula želju da razgledanje ovih jedinstvenih predmeta omogućimo i žiteljima Slavonskog Broda i županije. Oni to mogu učiniti od danas pa do 4. veljače, stoga ih sve pozivam - kazala je ravnateljica Knjižnice, Ružica Bobovečki.