U prvom svojem intervjuu, prvom nakon osamnaest godina bilo kojem mediju na prostorima nekadašnje Jugoslavije, Armin Pohara govori o kontroverzama koje se vežu uza nj i rat, odnosno sukobe na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, njegovu ulogu u svemu tome kao i ulogu najviših političara Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije…
Sugovornik Armina Pohare, autor intervjua Halil Šetka, u uvodu u intervju, na portalu kliker.info, piše:
Kažu
kako je rat stanje koje pokazuje najgore, ali i najbolje osobine čovjeka. Zato
u ratovima susrećemo istinske heroje i najobičnije hulje i zločince. Za Armina
Poharu, nekadašnjeg savjetnika prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, pa 'krajiškog babe' Fikreta Abdića, a potom i neke vrste
suradnika hrvatskog predsjednika Franje
Tuđmana, te lidera tzv. 'Herceg-Bosne' Mate
Bobana i 'hrvatskog uznika' Jadranka
Prlića, teško bi bilo primijeniti tu crno-bijelu šablonu i dati jedinstvenu
ocjenu.
Pohari
bi nekako najbolje pristajala siva boja ili etiketa kontroverznih osoba
protekloga rata, odnosno agresije na Bosnu i Hercegovinu, koji je, zanimljivo,
bio blizak vrhu gotovo svih 'zaraćenih strana', pa iz te pozicije možda i
relevantan svjedok naše bliže prošlosti.
Poharu
tako s početka rata zatičemo kao novinara i pjesnika koji je postao 'branitelj
Bosanskoga Broda' i Posavine. Potom je, navodno, bio u Tuzli kao 'Alijin čovjek'
gdje je rušio Selima Bešlagića i
odakle su ga navodno protjerali, pa ga nalazimo u dokumentima SIS-a kao čovjeka
kojem je zapovjednik HOS-a Blaž
Kraljević prepustio vojarnu 'Dretelj' u Čapljini.
Također,
savjetnik je Alije Izetbegovića, ali ga istovremeno umirovljeni general Armije
RBiH i predsjednik Udruženja za zaštitu tekovina rata Mustafa Polutak optužuje da je 'hrvatski čovjek' koji je radio na
uspostavi tzv. 'Herceg-Bosne' i rušenju Sefera
Halilovića, Arifa Pašalića, Hazima Šadića, Envera Hadžihasanovića… Pa, ipak, ima i onih u Sarajevu koji
smatraju da je riječ o podvalama.
Također,
Pohara je 19. prosinca 1993. godine, u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu nazočan
pregovorima Tuđmana i Fikreta Abdića i dok Bošnjake optužuje za
fundamentalizam, predlaže suradnju s takozvanom 'srpskom krajinom', odnosno
organiziranje pregovora srpske i hrvatske strane. Istovremeno poslije rata u
BBC-ovom dokumentarcu ”Smrt Jugoslavije” pojavljuje se kao novinar-svjedok o
postojanju logora tzv. 'Herceg-Bosne' u koje su smještani i mučeni Bošnjaci!
Gotovo
je nevjerojatno kakva je životna priča Armina Pohare stala u tri-četiri ratne
godine. A onda je jednostavno nestao. Pronašli smo ga na Floridi u Sjedinjenim
Američkim Državama (USA). Nakon 18 godina šutnje, prvi put govori za medije. (Intervju, 1. dio):
