SLAVONSKI BROD - U sklopu Svijeta bajki, u Interpretacijskom je centru Ivane Brlić Mažuranić predstavljen strip "Ivana Brlić- Mažuranić: Priče iz davnine“. Na njemu su radili dramatičar, scenarist i prozaik Davor Špišić, dok je za crtež bio zadužen zadarski slikar i strip autor Tomislav Košta. Strip je izdan pod nakladom Stripforuma i urednika Mladena Novakovića, a sve je tempirano da bude objavljen povodom 150. godišnjice rođenja naše najpoznatije spisateljice. 

Začudilo me koliko je zapravo moderna u tom shvaćanju društvenih problema, počinjenih, potlačenih, nesebičnih njenih bitaka za prava žena. Sve njene žene u pričama su snažne i u današnjem kontekstu. Suočavaju se s puno toga - od mizoginije do društvene nepravde.

Priče koje su dobile svoju strip verziju su “Kako je Potjeh tražio istinu”, “Ribar Palunko i njegova žena”, “Regoč”, “Šuma Striborova”, “Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica”, “Sunce djever i Neva Nevičica”, “Lutonjica Toporko i devet župančića” i “Jagor”.

- Jako je malo stripovskih izdanja Priča iz davnine do danas realizirano što je zapravo jako čudno pošto Ivanine bajke imaju dinamičnu fabulu i zapravo su idealne za stripovski format. Postojali su prije fragmentarni pokušaji, ali ovo je prvo pravo cjelovito stripovsko izdanje Ivaninih Priča iz davnina i jako smo ponosni zbog toga. - napominje ravnateljica Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda Romana Tekić.  

V.Ž.

Scenaristu Dariju Špišiću rad na ovom djelu bio je povratak u djetinjstvo gdje je prvi susret bio s Čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića, a prije rada na ovom stripu morao je neke stvari, kako i sam kaže, resetirati u samom sebi.

- Danas, kao odrasli ljudi, možemo kroz ovaj medij stripa proniknuti u sve njene tamne slojeve i shvatiti na koji način je ona svojom maštom, zapravo, resetirala sve nepravde svijeta, sva zla ovog svijeta. Neke sam stvari ponovno otkrivao na drugačiji način. Začudilo me koliko je zapravo moderna u tom shvaćanju društvenih problema, počinjenih, potlačenih, nesebičnih njenih bitaka za prava žena. Sve njene žene u pričama su snažne i u današnjem kontekstu. Suočavaju se s puno toga - od mizoginije do društvene nepravde. Scenarij se ponovno otvarao kroz čitanje i promijenio me na neki način. Nadam se da smo crtač Tomislav Košta i ja uspjeli uhvatiti taj njen eksplozivni duh mašte i da smo uspjeli svatko na svoj način pronaći pristup i napraviti svoj skromni doprinos u borbi za društvenu pravdu. - zaključio je Dario Špišić

I ovaj put se postavilo pitanje što bi bilo da je Ivana stvarala na nekom od velikih svjetskih jezika i kako bi onda bila ravna Andersenu, Tolkienu ili današnjim piscima poput J. K. Rowling i George R. R. Martin. Ivana Brlić Mažuranić već je ravna svima njima bez obzira na brojke čitanosti i bez obzira na to što je pisala na “malom” jeziku. Da nije djelovala ovdje vjerojatno niti ne bi bila Ivana Brlić Mažuranić kakvu je mi danas poznajemo i čuvamo. Koliko će ona biti velika ovisi samo o tome kako ćemo se mi odnositi prema njenom liku i djelu. Ovaj strip kao i sama manifestacija “U svijetu bajki ” svakako pridonose da Ivanina djela žive i dalje.