- Dokazi o ovom zločinu su se sustavno uništavali, živi svjedoci su zastrašivani ili ubijani kako bi se izazvao prekid povijesne memorije, a time i zaborav na ovaj strašni zločin.
SLAVONSKI BROD – Diljem svijeta se svake četvrte subote u mjesecu studenom obilježava sjećanje na Holodomor ili Gladomor koji označava zločin genocida tijekom 1932. i 1933. godine u SSSR-u nad ukrajinskim narodom i Ukrajinom. Prisilno izazvana glad i teror od strane staljinističkog režima dovela je do tragične smrti milijuna Ukrajinaca.
Hrvatska se nalazi među 35 zemalja u svijetu koje su Gladomor (Holodomor) priznale kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom, odnosno kao prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini tridesetih godina 20. stoljeća. Naime, 28. lipnja 2023. Hrvatski sabor donio je Deklaraciju o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.–1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom. U navedenoj deklaraciji Sabor je osudio genocidna djela sovjetskog režima koja su dovela do smrti nekoliko milijuna Ukrajinaca te je također osudio svaku manipulaciju povijesnog pamćenja i revizionizam vezan za Gladomor (Holodomor).
Veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasylj Kirilič (prvi red u sredini). Foto: DZ/PLUS
U povodu Dana sjećanja na žrtve Holodomora u Ukrajini 1932./1933., u organizaciji Ukrajinske zajednice RH, u suradnji s UKPD "Ukrajina" Slavonski Brod, predstavnikom ukrajinske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije i grkotaličkom župom Uzvišenja Svetog Križa u Slavonskom Brodu, u subotu 23. studenog 2024. obilježena je u Slavonskom Brodu 91. obljetnica genocida nad ukrajinskim narodom. Programu u Slavonskom Brodu nazočio je i veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasylj Kirilič.
Program je započeo molitvom i paljenjem svijeća u kapeli sv. Ane u Tvrđavi Brod, nakon čega su održana dva predavanja u Likovnom salonu "Becić" u središtu Slavonskog Broda. Predavanje na temu "Holodomor - genocid totalitarnog režima nad ukrajinskim narodom" održala je prof. Tatjana Melnik, dok je prof. Andrij Lučin imao izlaganje na temu reakcije zapadne Ukrajine te europske i svjetske javnosti na Holodomor i teror koji su Ukrajinci doživjeli.
- Tradicionalno agrarna zemlja, žitnica Europe, pretvorena je u grobište ukrajinskih seljaka kako bi na tome mjestu nastala „radnička klasa“ koja bi ostvarivala plan petoljetki i izgrađivala socijalističko društvo. Zašto se tek sada zna za taj strašni zločin koji je odnio toliko nevinih života da se ni dan danas ne zna točan broj žrtava već se brojke kreću od 4 milijuna pa sve do 10 milijuna mrtvih? Postoji nekoliko razloga. Za vrijeme SSSR-a sovjetski povjesničari o gladomoru u Ukrajini u periodu od 1932/1933. nisu smjeli pisati. Čak je i pojam Gladomor za sovjetsku historiografiju bio tabu tema ili se spominjao na način koji nije problematizirao dimenzije ovog istrebljenja. Dokazi o ovom zločinu su se sustavno uništavali, živi svjedoci su zastrašivani ili ubijani kako bi se izazvao prekid povijesne memorije, a time i zaborav na ovaj strašni zločin. Što je najtragičnije, tadašnja slobodnomisleća demokratska Europa šutjela je i slijedila sovjetsku „povijesnu istinu“, svjesno zataškavajući krik umirućih ljudi koji su tražili pomoć. - navela je Tatjana Melnik u svom predavanju.
- Zločin Gladomora započeo je u travnju 1932. godine, sve do studenog 1933. godine, dakle 17 mjeseci, odnosno 500 dana je trebalo boljševicima da unište ukrajinske seljake. Sve je započelo kada je 7. srpnja 1932. godine Vrhovna sovjetska vlast donijela Zakon o očuvanju imovine državnih poduzeća, kolhoza, kooperacija i državnog vlastništa“ koji je predviđao kaznu strijeljanjem i konfiksaciju imovine za svakoga tko bude potkradao žito iz kolhoza. Taj zakon je dobio i naziv „Zakon o pet klasova“ jer su seljaci, koji su ručno skupljali urod žita na kolhoznim poljima, znali pri tome ukrasti šaku klasja i sakriti ga u odjeću kako bi prehranili obitelj. Svi koji su uhvaćeni s klasova, makar ih bilo samo pet, odmah su strijeljani. Od te kazne nisu bila pošteđena ni djeca. Zakon o pet klasova je legalizirao državni teror nad agrarnom populacijom. - nastavila je Melnik.
Tatjana Melnik. Foto: DZ/PLUS
- Vrhunac Gladomora bio je od veljače do kraja proljeća 1933. kada se dogodio stravičan pomor gladnih ljudi. Svake minute je od gladi umiralo 17 ljudi, 1.000 svakog sata, odnosno 25.000 svakog dana. Glad je obuhvatila cijelu Ukrajinu, žitnicu Europe. Da je to bilo sustavno ubijanje cijele ukrajinske nacije potvrđuje i podatak da je glad zahvatila i krajeve Rusije i Kavkaza gdje su živjeli uglavnom Ukrajinci. Nakon što su milIjuni umrli od gladi ili strijeljani i protjerani u logore, Staljin je na njihovo mjesto odlučio dovesti novo pučanstvo, ali ruske nacionalnosti, Nije dopustio da je nasele ponovo Ukrajinci iz siromašnih pokrajina, niti žitelji siromašnih kavkaskih i azijskih područja već samo Rusi, što pokazuje nacionalnu pozadinu Gladomora. - rekla je Tatjana Melnik, voditeljica knjižnice pri Hrvatskom institutu za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu.
Prof. Melnik je na kraju kazala kako je obveza znanstvenika da dubinski istraže i iznesu društvu objektivnu informaciju o tim zločinima protiv humanosti i čovječanstva u Ukrajini, planovima boljševika da glađu ubiju ukrajinske zemljoradnike, unište tradicionalnu kulturu ukrajinskog sela i sve pokušaje Ukrajinaca da se izbore za vlastitu nezavisnu državu.
Prof. Andrij Lučin je kao prognanik, zajedno s obitelji, zbog aktualnog rata u Ukrajini došao u Hrvatsku te je danas grkokatolički župnik u Kaniži.
- Ljudi iz zapadne Ukrajine, koja je tada bila u poljsko-litvanskoj zajednici, bili su svjesni Holodomora u sovjetskoj Ukrajini. Prvo su to čuli od ljudi koji su uspjeli pobjeći i reći što se događa u Ukrajini pod sovjetskom kontrolom. Informacije su stizale i putem pisama iz sovjetske Ukrajine prema rodbini koja je živjela u zapadnoj Ukrajini, u Kanadi, SAD-u. Pisali su o strahoti koje su se događale u sovjetskoj Ukrajini. Jedno je pismo posebno strašno jer je u njemu gospođa iz Kanade opisala događanja iz okolice Kijeva gdje su ranije živjeli. U pismu ona navodi kako je jedan gladni dječak došao pronaći krumpir za jelo, a gladni susjed ga je vidio i ubio te potom izrezao dječakovo tijelo i skuhao ga za jelo. To strašno pismo svjedoči o pojavi kanibalizma. - rekao je župnik Lučin.
Andrij Lučin. Foto: DZ/PLUS
Prof. Lučin je naveo kako je američki novinar Walter Duranty izviještavao tih godina iz Ukrajine, ali skrivajući istinu o ogromnoj tragediji i genocidu koji je izvršen nad Ukrajincima. Duranty je inače i dobitnik Pulitzerove nagrade i bio je jedan od prvih novinara koji su intervjuirali Staljina. Poznato je da je čak pobijao reportaže britanskog novinara Garetha Jonesa koji je objavio pravo stanje u Ukrajini. Gareth Jones je svojim tekstvima dao veliki doprinos u otkrivanju istine o teroru nad Ukrajincima, zbog čega mu je zabranjen ulazak u Sovjetski Savez. Nažalost, imao je tragičnu sudbinu jer je 1935. u Mongoliji otet i ubijen, za što mnogi smatraju da je odgovorna sovjetska taja služba NKVD. Imao je samo 30 godina kada je stradao.
Foto: DZ/PLUS
Nakon predavanja prisutnima su se prigodnim riječima obratili Vlado Karešin, predsjednik Ukrajinske zajednice u RH, Aleksandar Hmilj, župnik brodske grkokatoličke Župe Uzvišenja sv. Križa te križevački vladika Milan Stipić koji je otvorio gostujuću izložbu „Holodomor – neosuđeni genocid nad Ukrajincima opet se ponavlja“.
Svojim glazbenim izvedbama program obilježavanja 91. godišnjice Holodomora uveličao je mješoviti zbor UKPD-a „Ukrajina“ Slavonski Brod.
