Upitali smo i privatne škole i srednjoškolske ustanove jednostavna pitanja: 'kako prepoznati i pratiti (podržati) darovitu djecu?'. Od Malca Genijalca, gdje potiču razvoj već i kod najmlađih do brodske Tehničke škole, sve ih povezuje zajednički cilj - omogućiti djeci da ostvare svoj puni potencijal.
SLAVONSKI BROD - Kako prepoznati darovitu djecu i kako s njima raditi, pitanje je koje u Slavonskom Brodu otvaraju i privatne škole i obrazovne institucije. Dok 'Malac Genijalac' nudi posebne programe za razvoj mentalnih sposobnosti kod najmlađih, Tehnička škola Slavonski Brod trenutačno provodi sustavnu identifikaciju darovitih učenika (u njihovom slučaju) u području tehničkih sposobnosti. Ove dvije perspektive pokazuju kako darovitost nije jednoličan pojam - već složen skup osobina koje treba njegovati od najranije dobi.
Malac Genijalac/J.K
Malac Genijalac/J.K
Josipa Krešić, voditeljica i učiteljica u Malcu Genijalcu, ističe kako je važno razumjeti da darovita djeca nisu jedini fokus njihove škole.
- 'Malac Genijalac' nije samo škola za darovitu djecu. Darovita djeca još više napreduju, ali to je škola za apsolutno svu djecu. Mi samo dodatno razvijamo njihov um. Povezujemo obje strane mozga pomoću programa mentalne aritmetike, koji je zapravo glavni program škole. - rekla je Krešić.
Upravo kroz mentalnu aritmetiku, koja se temelji na korištenju abakusa, djeca razvijaju koncentraciju, upornost i logičko razmišljanje.
Prema njezinim riječima, već se na oglednim satovima može prepoznati tko se posebno ističe.
- Djeca su fokusirana već s malo godina, recimo 5-6 godina. Imaju baš iskazan interes za matematiku i učenje. Razigrani jesu, ali imaju neku koncentraciju i fokus im je već razrađen. Shvaćaju abakus odmah na oglednom satu, što nam zapravo pokaže da dijete ima kapacitet. - objašnjava i dodaje kako razvoj darovitosti nije uvijek linearan, nego se gradi kao i svaka druga sposobnost - kroz vježbu.
Malac Genijalac/J.K
- Mozak je mišić koji se razvija, kao što idemo u teretanu razvijati mišiće tijela. Samo što netko nije matematičar pa se neće razviti u smjeru da će razvaliti na natjecanjima državne mentalne aritmetike, ali će zato biti bolji u hrvatskom, prirodi, sportu ili u nečem drugom. - rekla je.
Malac Genijalac/J.K
Preme njezinom iskustvu, najveći izazov nije prepoznati darovito dijete, nego ga zadržati motiviranim. Tu ključnu ulogu imaju roditelji.
- Velika je uloga njihova da djecu motiviraju i potiču. Ako roditelj neće motivirati dijete da, kada dođe kući, odradi još nešto, dijete će možda imati manji interes. Sama ta motivacija je najteži zadatak roditelja. - naglasila je Krešić.
U srednjoškolskom obrazovanju pristup je sustavniji i sada je temeljen na znanstveno provjerenim alatima. U Tehničkoj školi Slavonski Brod trenutačno provode standardizirane testove i upitnike kako bi identificirali učenike darovite u tehničkim područjima.
D.Došen/Privatna Arhiva
Danijela Došen, psihologinja u toj školi, objašnjava kako kod njih izgleda proces.
- Mi moramo prvo prepoznati učenike koji su potencijalno daroviti. Ono što mi ovdje u Tehničkoj radimo, to je da provodimo bateriju tehničkih sposobnosti. To je test za identifikaciju darovitosti baš u tehničkom području. Sama provedba traje oko tri sata, a sastoji se od četiri testa: numeričko rasuđivanje, matematičke sposobnosti, apstraktno rasuđivanje i mehaničko rasuđivanje, a četvrti test su prostorni odnosi. - objašnjava Došen.
Uz testove, važan dio procesa su i procjene koje daju vršnjaci, roditelji i nastavnici. Time škola dobiva širu sliku učenika, a sama identifikacija traje mjesecima.
- Učenicima u razredu poslali smo upitnik gdje su međusobno prepoznavali učenike koji su dobri u određenim područjima. Također smo roditeljima dali skalu za procjenu osobina darovite djece u tehničkom području. Isto će ići i nastavnicima. To je sveobuhvatna identifikacija, povratna informacija i to je proces koji traje mjesecima. - kaže Došen i dodaje kako u praksi - daroviti učenici mogu biti prepoznati i po svojim aktivnostima izvan škole.
- Kad je riječ o tehničkom području - takva djeca obično i kod kuće rastavljaju i sastavljaju uređaje, bave se nekim aktivnostima koje uključuju njihove interese. Nije im škola: došao sam, odradio... nego preferiraju i praktični rad. - dodaje.
No, rad s darovitima donosi i specifične izazove. Došen naglašava kako darovitost ne znači uvijek i lakoću u ponašanju ili uklapanju.
Tehnička škola SB
- Mislim da ima puno izazova kad su darovita djeca u pitanju. Biti darovita osoba nije jednostavno. Netko može biti suradljiv i lako uklopiv, a netko može djelovati kao buntovnik koji ometa nastavu jer mu je dosadno. Jako je teško staviti ih u jednu kutiju. A zna se dogoditi da i učenici s teškoćama budu prepoznati kao daroviti u određenom području. - objasnila je Došen.
Tehnička škola SB
Lako je zaključiti kako darovitost mora biti prepoznata i njegovana na više razina, bez određene generalizacije - od ranog djetinjstva do srednjoškolskog obrazovanja. Ne postoji jedinstven obrazac darovitosti, niti jednostavna formula za rad s takvom djecom. Ono što je zajedničko svim primjerima - od Malca Genijalca do Tehničke škole - jest da darovitost traži podršku roditelja, nastavnika i cijelog sustava. Samo tako potencijal koji 'samo malo izroni' u djetinjstvu može prerasti u cjeloživotni talent - ili u, svima zabavnije - superherojske sposobnosti.
