„Za vrijeme rata, emisije su ukinute da bi se reporteri mogli javiti u bilo koje doba dana i noći budući da interneta nije bilo. Zemlja je bila prepolovljena stoga dolazi do spajanja pri čemu se lokalne postaje primale signal i odašiljale ih u okupirana područja. Čak sedam radiopostaja bilo je okupirano, a ratno izvjestiteljstvo dovelo je do smrti 770 stranih i domaćih novinara.”
OSIJEK - U utorak, 21. studenog, na Akademiji za umjetnost i kulturu profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Marina Mučalo, održala je predavanje „Radio u informacijski zasićenom medijskom okolišu”. Predavanje u sklopu Popularizacije znanosti, jedna je od aktivnosti u okviru međunarodnog projekta „Newaves” koji nastoji jačati medije na slabije naseljenim područjima.
Od apolitičnog do propagandnog medija
Radio Zagreb je prvi koji je počeo emitirati našim prostorima, a uskoro će napuniti 100 godina. Započeo je kao privatno vlasništvo da bi zatim, uz pomoć dioničara, omogućio emitiranje u Kraljevini Jugoslaviji. Tada je to bio revolucionarno jer nitko nikada nije pomislio širiti informacije zrakom.
„Budući da je država ipak htjela neku kontrolu, Radio Zagreb odlučio je da se neće baviti politikom, već kulturom i zabavom. Nakon što je emitiran takav apolitičan program, radio je prešao u državno vlasništvo, a prvi radnici bili su glumci. Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske, radio postaje alat za širenje propagande, uvjeravajućih poruka i dezinformacija najgore vrste.” - govori Mučalo.
Uskoro nastaje i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija kada je oko 20% stanovništva bilo nepismeno pa su se mnogi okrenuli upravo ka radiju. Propaganda tada poprima nevjerojatne razmjere, novinari postaju društveno politički radnici, a država zabranjuje privatne medije i tako ostaje gotovo punih 50 godina.
Lokalni radio u ratu
1950-ih godina u Hrvatskoj se pojavljuju pirati, najčešće vojnici koji su sami pravili prijemnike, no ubrzo su zaplijenjeni. Tadašnja vlast prepoznala je značaj lokalne radiodifuzije pa su dopuštena emitiranja školama i kulturnim institucijama za promidžbu kulture. Ubrazo nastaje 48 radio stanica koje su izdržale najveći teret - Domovinski rat.
„Za vrijeme rata, emisije su ukinute da bi se reporteri mogli javiti u bilo koje doba dana i noći budući da interneta nije bilo. Uz pomoć baterija, radio je postao prijenosan i time izuzetno važan. Zemlja je bila prepolovljena stoga dolazi do spajanja pri čemu se lokalne postaje primale signal i odašiljale ih u okupirana područja. Čak 7 radio postaja bilo je okupirano, a ratno izvjestiteljstvo dovelo je do smrti 770 stranih i domaćih novinara.” - naglašava Mučalo.
Izazovi 21. stoljeća
Nakon osamostaljenja Hrvatske, radio postaje rastuća industrija dok su demokratizacijom napokon omogućene stanice u privatnom vlasništvu. U 21. stoljeće, ušli smo sa 120 radijskih postaja po cijeloj Hrvatskoj. Ipak, javili su se brojni problemi.
„Netransparentnost prilikom dodjele koncesija i izostanak bilo kakvih revizija pogubni su faktori za razvoj radija. Komercijalizacija sadržaja pretvorila je radio u ogroman biznis. Vijesti se kupuju iz nekih agencije, nemamo više ni Vox populi emisije da čujemo što ljudi žele i misle. Medijski kolač je premalen za količinu medija koje danas imamo - 140 komercijalnih radijskih postaja i 10 neprofitnih. Lokalci jedva krpaju kraj s krajem, tisak je u padu, internet vodi glavnu riječ, a radio se još uvijek prilagođava digitalnom dobu.” - ističe Mučalo.
