Ni tijekom školskih zimskih praznika neki profesori i knjižničari ne odmaraju. Usavršavajući svoja znanja i stječući nova, pripremaju se za nastavak rada u nikad izazovnijim vremenima - posebice sagledamo li ih u pogledu odnosa nastavnik-učenik.
SLAVONSKI BROD - Ravnateljica slavonskobrodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, zajedno sa svojim timom, ugostila je danas učitelje i nastavnike hrvatskog jezika i stručne suradnike knjižničare iz dviju slavonskih županija - Brodsko-posavske i Požeško-slavonske.
Foto: Ž.G.
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, održan je danas međužupanijski stručni skup naziva „Kultura i izazovi suvremenih medija“.
Među vrijednim predavačima našao se i poznati zagrebački stručnjak, izv.prof.dr.sc. Danijel Labaš koji je govorio o „Stereotipima na društvenim mrežama“.
- S učiteljima i knjižničarima razgovaramo o tomu na koje načine se odnosimo prema medijima i kako možemo medije koristiti u svakodnevnom životu. Moja je tema vezana za stereotipe samo zato što danas sve više primjećujemo stereotipe u medijima i na društvenim mrežama. Riječ je o stereotipima vezanima za nacionalna obilježja, rodne i spolne uloge, načine na koje mediji prikazuju žene i muškarce, o stereotipe vezane za drugačije, potom o onomu što se kaže za Slavonce/Zagorce/Dalmatince/Ličane,... - kazao nam je profesor Labaš.
Foto: Ž.G.
Izreka „Ljepota je u oku promatrača“, ukazuje naš zanimljivi sugovornik, danas se pretvorila u nešto drugo. U modernom dobu algoritmi, a ne ljudsko oko, određuju što je lijepo. U trideset sekundi ti algoritmi bilo komu može poručiti da je lijep ili ružan. Učitelji i roditelji bitan su korektiv i ne smiju okrenuti glavu od činjenice da je djecu potrebno naučiti da je unutarnja ljepota daleko bitnija od vanjske.
- Danas sam se najviše bavio stereotipnim prikazom ljepote na društvenim mrežama. Nekoliko godina provodimo projekt s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu koji se tiče povezanosti elektroničkog nasilja i prikaza ljepote u medijima, posebno na društvenim mrežama. S učiteljima i knjižničarima prošli smo tu temu i ukazali na pogrešan pristup djece, mladih i odraslih tom fenomenu jer se na društvenim mrežama svi želimo prikazati puno ljepšima. Oslanjamo se na ono što nam influenceri pokazuju, znajući pritom da su njihove fotografije gotovo uvijek editirane, ili kako oni kažu - filtrirane i uljepšane. Željeli smo upozoriti na posljedice tog nerealnog prikaza ljepote. Djeca pokušavaju doseći taj ideal, a to je nemoguće. Nekad to rezultira mentalnim i psihičkim problemima. Naše istraživanje je pokazalo da mladi neće objaviti svoju fotografiju ako prethodno nije uljepšana. To utječe na njihovu psihu, ali i ponašanje prema drugima jer ne prihvaćaju ljude drugačije od toga što je prikazano na društvenim mrežama i u medijima. - poručio je Danijel Labaš.
U svemu navedenom najbitnija je medijska pismenost, a Hrvati su izrazito medijski nepismeni - mada i odrasli i djeca svakodnevno satima zure u televizijske ekrane te ekrane laptopa i mobitela. Sadržaj koji konzumiraju ne znaju analizirati na pravi način, raditi selekciju pa i samostalno birati i izbjegavati nametnuto.
Igor Kanižaj
Foto: Ž.G.
- Govorimo o aktualnim i životnim temama koje bi trebale biti daleko prisutnije u našem kurikulu u osnovnim i srednjim školama. Svi podatci pokazuju da mladi koriste mreže više no ikad prije, pogotovo u usporedbi s vremenom prije pandemije. Djeca i mladi to čine nekritički, ne promišljajući dovoljno o sadržaju kojemu su izloženi. Nemaju dovoljno znanja, vještina i kompetencija da bi znali prepoznati sadržaj koji po mnogočemu može biti problematičan. Isto tako, roditelji često ne znaju kako im pomoći. Vrlo prirodno, potom pogledaju prema učiteljima, stručnim suradnicima, knjižničarima,... Zato su ovakve edukacije jako bitne. Međusobno se osnažujemo kako bismo mogli prepoznati rizično ponašanje, a nekad čak i rane faze ovisnosti. No, medije i društvene mreže ne treba demonizirati, nego naučiti kako iz njih izvući ono najbolje. To je ideal i cilj koji želimo postići kroz medijsku pismenost i sustav koji popunjava praznine naše svakodnevice. - kazao je prof.dr.sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Voditeljice današnjeg stručnog skupa su Adela Granić, viša savjetnica za školske knjižničare te Anđa Suvala, viša savjetnica za hrvatski jezik, a neke od ostalih tema koje će u nastavku dana poslušati sudionici skupa su „medijski izričaj u svrhu promocije škole“ (Iva Bodrožić Selak, Ivana Buconjić), „Izgubljeni u medijskom labirintu“ (Ivana Brkić Klimpak), Projekt „Klikolovka“ (Biljana Krajačić i Ana Zerdin).
Foto: Ž.G.
