SLAVONSKI BROD - Djece je sve manje, a vrtići nikad puniji. Kako je to moguće? - često se čuo komentar roditelja koji su, nerijetko s mukom, tražili mjesto za svoje mališane u nekome od dvanest slavonskobrodskih vrtića.

Točnost početnog zapažanja potvrđuju i trendovi koji se daju iščitati iz kretanja brojki za Slavonski Brod, u razdoblju od 2011. do 2021. Dva popisa govore da je ovaj grad u deset godina, neovisno o razlozima, ostao bez gotovo četvrtine djece u dobi do 9 godina, odnosno da je s njih 5945 pao na 4522.

Budući da je distribucija broja djece po dobnim skupinama otprilike jednaka (jednogodišnjaka ima koliko i dvogodišnjaka itd.), „crna bilanca“ ista je i s brojem potencijalnih polaznika vrtića, a to su djeca u dobi od jedne do sedam godina. Njih je, dakle, 2021. bilo 24 posto manje nego prije deset godina. U konkretnim brojkama, koje se, zbog spomenute ravnomjerne distribucije, mogu prilično pouzdano procijeniti, u Slavonskom Brodu prije dvije godine popisano je 3166 djece u dobi od jedne do sedam godina, što je za gotovo tisuću manje nego 2011.

Sunce poslije kiše

Ovdje, nasreću, „crvene krivulje“ staju i kreću prema gore, „u zeleno“. Poznato je da ne idu sva djeca u vrtić, ali se broj slavonskobrodske djece koja ga pohađaju gotovo udvostručio. Prije deset godina, u vrtićima ih je, od najvećeg mogućeg broja, bilo 1356 ili 33 posto, a 2021. godine 1940 ili 61 posto. Zapravo, oba su postotka sigurno i nešto viša jer nisu baš sva djeca od prve do sedme godine kandidati za redovni program vrtića. Tako od tih 3166-ero valja izostaviti npr. djecu s posebnim potrebama i sl.

Kako onda objasniti što se u slavonskobrodskim vrtićima traži mjesto više? Podsjetimo i da je Grad zbog toga odlučio povećati ove kapacitete za najmlađe sugrađane. U društvu, paradoksi su samo privid. Možda je riječ o široj društvenoj pojavi, „modi“ roditelja koji više ne žele da djecu povjeravaju bakama i djedovima ili bilo kome „bez diplome“. Djecu ipak treba pripremiti za daljnji odgojno-obrazovni „dril“ koji ih čeka u školskim klupama. K tome, mnogi roditelji žele da im se djeca socijaliziraju s vršnjacima. Sve je navedeno, u svakom slučaju, slobodan izbor roditelja.

Neki smatraju i da su današnja djeca naprosto drugačija, zahtjevnija u svakom pogledu, te da ih u tome „pratiti“ mogu samo stručne odgojiteljice i popratna infrastruktura vrića.

'Popularnost' vrtića

Mnogi se roditelji, dakako, na vrtiće odlučuju (i) jer nemaju izbora, odnosno jer im djecu tijekom radnog vremena nema tko podizati. Da je takvih roditelja u Slavonskom Brodu više nego prije, sugerira značajan porast zaposlenosti tijekom posljednjeg desetljeća.

Smjestiti dijete u vrtić ili u „baka-servis“, nekada je možda bila realna dilema roditelja, koji su odvagivali prednosti i nedostatke jednog i drugog. Za struku i javne politike, koje se na znanstvenim spoznajama temelje, tu dileme odavno nema - svakome je djetetu u interesu da ima formalni, institucionalni oblik odgoja i obrazovanja. Iz tog razloga, Europa i Hrvatska ulažu napore da se u te procese, koji djetetu pružaju niz benefita, uključi što veći broj djece. Time se nipošto ne želi umanjiti neizmjerno značenje koje u oblikovanju ličnosti djeteta imaju njemu bliske osobe (majke, bake, tetke...), već samo ukazati na činjenicu da brze i duboke promjene u društvu zahtijevaju sveobuhvatniji pristup odgoju i obrazovanju, kakav je moguć jedino u specijaliziranim ustanovama i uz rad stručnih osoba.

Višestruka korist

Mnogi danas već odrasli ljudi u vrtić nisu išli jer su im to priječile financijske mogućnosti roditelja. Takvih ima i danas, ali je jedan od važnih aspekata spomenutih politika upravo i socijalni. Cilj im je, naime, da se rani i predškolski program omogući svoj djeci, bez obzira na materijalno zaleđe, što je ujedno i korak u uklanjanju društvene nejednakosti.

Spomenuti trendovi u Slavonskom Brodu odrazili su se pozitivno i na same vrtiće. U gradu sutako unazad deset godina otvorena tri vrtića, uskoro još četiri (prenamjena zgrade DVD-a), pa će ih u narednih godinu-dvije ukupno biti 16, na radost odgojiteljica i druge uposlenik ovih ustanova. Zbog porasta potrebe za tim kadrom, njihov je ukupan broj u gradu, u trenutnih 12 vrtića, „skočio“ sa 157 na 221, tj. za čak 41 posto, a statistika će biti još bolja kad i četiri nova vrtića otvore svoja vrata. Povećao se i prosječan broj djece po vrtiću.