Goran Antunović bio je jedan od slavonskobrodskih studenata koji su diplomskim radom pokušali osmisliti rješenje za nekadašnju Robnu kuću Vesna koja je danas - paradoksalno rečeno - ruglo najljepšeg trga u Hrvatskoj. Njegova ideja posebno nam se svidjela te smo je odlučili predstaviti.
SLAVONSKI BROD - „Ne mogu krenuti od 'tabule rase' o kakvom god da je projektu riječ. Uvijek promišljam širi kontekst i priču. Tako je bilo i s RK Vesna u Slavonskom Brodu. Ovaj grad već godinama pokušava postati sveučilišni te su mu, kao i Osijeku, studenti potrebni kako bi, dugoročno gledao, živio u punom smislu te riječi.“ - pojašnjava nam Goran Antunović, univ. mag. ing. arch., svoju ideju „Univerzalnog edukatoriuma Vesna“ - mjesta za studentski život, mjesta za druženje, učenje, boravak,… koji je zamislio na lokaciji nekadašnje RK Vesna.
'Želio sam stvoriti kuću za učenje u centru grada'
- Kao student arhitekture i urbanizma, kao i većina mojih kolega, osjećao sam potrebu da se novostečenim znanjem, u akademskom smislu „odužim“ gradu u kojem sam stasao koji me odgojio i na čijim ulicama sam proveo najljepše dane svog života. Na fakultetu su nas učili da grad ne treba promatrati kao statičnu, krutu stvar, već je korisnije promatrati ga kao živi organizam koji diše, cirkulira, raste, razvija se i prolazi kroz različite mijene. U tom bi pogledu urbanisti bili liječnici koji dijagnosticiraju probleme grada i daju prijedloge za njegovo unaprjeđenje i poboljšanje. Naravno, ne morate biti stručnjak da primijetite da se u najužem centru Slavonskog Broda nalazi građevina bez funkcije i namjene koja vizualno degradira naš voljeni korzo. Značenje pojma „univerzalni edukatorium“ bi bila multifunkcionalna sveučilišna kuća za učenje. Želio sam dakle stvoriti kuću od koje bi koristi imali ne samo studenti novonastalog Sveučilišta u Slavonskom Brodu, već i studenti svih ostalih sveučilišta koji za vrijeme povratka u svoj matični grad nemaju adekvatne prostore za učenje i rad. - pojasnio nam je mladi arhitekt, Goran Antunović.
Kristina Janković / PlusPortal
Ovime bi Slavonski Brod dobio novi 'landmark'
Prije izrade stvarnog idejnog rješenja bilo bi potrebno izraditi niz provjera konstrukcije, ispitivanja nosivosti, elaborat statike i tako dalje, a autor je i sam svjestan kako se, objektivno, radi o prevelikom ulaganju koje nije realno za očekivati - posebice ne od privatnih pojedinačnih investitora. Ipak, ovakve svježe mlade ideje možda i potaknu neke promjene. Ovako je novi izgled 'Vesne' osmislio naš sugovornik.
- Ideja je bila napraviti novi landmark - oznaku novog identiteta grada. Stoga se, iz osnovnog kvadratnog tijela, izdižu tri sasvim nova tornja, podjednakih volumena, svaki usmjeren prema važnom gradskom orijentiru. Površinom najveći, a ujedno najniži toranj C, otvara se prema najvažnijoj gradskoj Ulici Petra Krešimira IV. poznatijoj i kao „Široka ulica“. Zatim srednji, toranj B, okrenut je prema korzu, fontani i Strojarskom fakultetu koji je središnja institucija Sveučilišta. U konačnici, toranj A, površinom najmanji i najviši, okrenut je prema rijeci Savi, državnoj granici i u administrativnom smislu granici Europske unije. - pojasnio nam je zanimljivosti svog rada.
Tornjevi bi bili prostori najvišeg stupnja privatnosti
Nova unutrašnjost 'Vesne' jednako je intrigantna.
- Prizemlje je u potpunosti otvoreno i prohodno, s izuzetkom stubišnih jezgri i ulaznih stuba s tribinama. Time ono postaje produžetak javnog prostora trga, funkcionalno povezujući unutrašnjost zgrade s gradskim tkivom. Prvi kat, simbolično nazvan piano nobile, sadrži najreprezentativnije sadržaje, poput biblioteke i velikog auditorija, istovremeno služeći kao središnja zona akademskog života. Tornjevi predstavljaju prostore najvišeg stupnja privatnosti, rezervirane isključivo za studente i profesore, osiguravajući mirne zone za istraživanje i akademski rad. - otkrio je te nam detalje pokazao na svojim skicama.
Vesna - omiljena tema slavonskobrodskih studenata u Zagrebu
G. Antunović
Antunovićev diplomski rad studentska je vježba koja propituje mogućnosti arhitektonskog djelovanja. Fakultet svakoj generaciji zadaje okvir u sklopu kojeg moraju osmisliti vlastitu temu. RK „Vesna“ u Slavonskom Brodu, uglavnom je izbor mladih Brođana koji studiraju u Zagrebu.
- Krovna tema Diplomske radionice Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu je upravo „reUSE“ što mi je bilo dodatna potvrda da ću se u svom diplomskom radu baviti zgradom u kojoj sam prvi put doživio pokretne stepenice – Robnom kućom Vesna. Koliko je ta tema važna dovoljno govori činjenica da su se njome bavili i kolege Anamarija Vrljić i Hrvoje Vučković te su također izradili spomena vrijedne radove. - pohvalio je Goran svoje kolege.
Na ovoj je fiktivnoj snimci iz drona vidljivo kako bi Goranova 'Vesna' izgledala u odnosu na svoje okruženje.
U izradi svakog diplomskog rada, pa tako i ovog, veliku ulogu igraju mentori. Goranov je bio red.prof.art. Igor Franić.
- Uloga mentora u izradi arhitektonske diplome je orijentacijska – oni nam sugeriraju kada smo otišli predaleko, kada je potrebno vratiti se korak unazad i brinu da držimo jasan tok misli kroz razradu arhitektonske ideje. - zaključio je naš sugovornik.
'Hrvatska ima slojevito i bogato arhitektonsko i urbano nasljeđe'
Gorana smo pitali i što dolazi nakon teško stečene diplome.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Trenutačno sam u procesu pakiranja jer sam dobio stručnu praksu u jednom arhitektonskom uredu u Madridu. Nakon toga bih volio ostati raditi u Hrvatskoj ako financijske prilike u struci to dozvole. Osim klasičnog projektantskog rada zainteresiran sam i za kulturno nasljeđe. Čini mi se kako budućnost arhitektonskog djelovanja leži u sferi kulture jer druge inženjerske struke sve više preuzimaju granu graditeljstva. Srećom, Hrvatska ima izrazito slojevito i bogato arhitektonsko i urbano nasljeđe koje je potrebno prepoznati kao našu najveću vrijednost. Ovaj senzibilitet sam razvio radom na zaista lijepom projektu izrade digitalnih konzervatorskih podloga u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, gdje mi je bio omogućen izvanredan uvid u graditeljske vrijednosti velikog broja gradova u Republici Hrvatskoj. Stoga, iako mi je budućnost prilično neizvjesna u ovom trenutku, ostaje želja da svoje akademske i profesionalne resurse iskoristim u svrhu poboljšanja stanja naših gradova i općina. - kazao je iskreno.
Ostaje nam nadati se da će se pametni i vrijedni ljudi poput Gorana jednom vratiti u svoj grad prema kojemu naklonost i ljubav pokazuju i ovakvim izvanrednim radovima koje na PlusPortalu uvijek rado predstavimo.
