SLAVONSKI BROD - Na terasi Kapelanovog stana u slavonskobrodskoj Tvrđavi, Gradska je uprava danas ugostila učenike Osnovne škole „Hugo Badalić" s njihovim novim prijateljima iz Estonije i Turske.

Riječ je o međusobnom partnerstvu škola triju država i to na posebnom Erasmus projektu naziva „Food lab".

- Ponovno smo ugostili učenike Osnovne škole „Huge Badalić" i njihove goste iz Estonije i Turske. Videopozivom se uključila i škola iz Rumunjske. Za brodsku je školu to jedno veliko iskustvo. Puno je toga što učenici steknu odlascima, putovanjima, ali i posjetama svojih vršnjaka i profesora iz drugih zemalja. To je neprocjenjivo iskustvo, a narednih godina brodska će škola nastaviti s uspješnom praksom prijave na Erasmum projekte. - kazala je zamjenica gradonačelnika Marina Martić Puača koja se okupljenima obratila u gradonačelnikovo ime te je s gostima razmijenila poklone.

Domaćini nisu krili oduševljenje svime što im je ovaj projekt donio.

- Iz dosadašnjeg iskustva možemo reći kako su Erasmus projekti odlična stvar za školu. Pružaju mogućnosti i učiteljima i učenicima. Od putovanja, upoznavanja drugih zemalja, kultura, vrsta obrazovanja, načina života,... Kamo god odemo, u toj zajednici provedemo pet dana, živimo s lokalcima, obilazimo njihove škole, upoznajemo znamenitosti grada. To je prekrasno iskustvo, za učenike neprocjenjivo jer imaju priliku vidjeti nešto što im roditelji možda ne bi mogli priuštiti. Iz godine u godinu, iz projekta u projekt, stalno rastemo upoznajući druge i tragamo za novim izazovima. - kazala je ravnateljica Osnovne škole „Hugo Badalić", Irena Čugura Ćerić.

A koliki je izazov biti škola uključena u provedbu Erasmus projekata, teško je opisati u nekoliko rečenica. Lista obveza je dugačka, ali popis onoga što dobijete zauzvrat ipak je duži.

- Morate se organizirati i postaviti stvari kako treba. Dobijemo detaljne upute iz Agencije za mobilnost. Treba vremena i volje, ali kada znate s kojim ciljem nešto radite, onda je sve moguće. Potrebno je napisati projekt, raspisati budžet, osmisliti aktivnosti, odabrati učitelje i još pomnije učenike. Nisu svi za putovanja, druženja, upoznavanja novog i nepoznatog. Kod nas se učitelji koji žele sudjelovati jave sami. Učenici moraju biti sposobni funkcionirati samostalno, bez roditelja, u nepoznatom. No, sve nam se to svidjelo pa, bez obzira na to koliko moramo raditi, sve obavljamo sa srcem, uživajući u putovanjima i zajedničkim druženjima. - dodala je ravnateljica.

Mnogim čitateljima portala SBplus, prvenstveno onim starijima, priče o 'Erasmusu' i 'Food Lab' projektu mogle bi se učiniti udaljenima i nedovoljno razumljivima, stoga smo uključene u projekt zamolili neka nam pojasne zašto nazivi projekata moraju biti na engleskom jeziku te prevode li se oni i na hrvatski upravo zbog lakše razumljivosti.

- Službeni jezik je engleski jer u nekima od projekata sudjeluju učenici i profesori iz više zemalja pa bi bilo previše uz taj naziv navoditi i sve one na jezicima uključenih. No, svaki taj naziv mi si prevedemo i predstavljamo na hrvatskom. Konkretno, ovaj projekt je „Jestivi laboratorij" ili, u dužoj verziji, „Hrana kroz kemijske procese". Drugačije se ne možemo sporazumjeti nego na engleskom, ali naša Agencija traži i hrvatsku verziju naziva svakog projekta. - pojasnila je Čugura Ćerić.

Usto, malo je poznato kako je oznaka projekata 'Erasmus' ime dobila prema humanistu, filozofu i teologuDesideriusu Erasmusu iz Rotterdama (1466.-1536.), poznatom po brojnim putovanjima u tadašnje velike centre znanosti. Upravo su putovanja i međusobno posjećivanje glavna obilježja današnjih Erasmus projekata.