9577
Prikaza
7
Komentara
SLAVONSKI BROD - Kada smo u ožujku ove godine, zbog intervencije slavonskobrodskog Vodovoda, imali priliku ući u unutrašnjost nekadašnje Robne kuće „Vesna" u središtu Slavonskog Broda, ostali smo šokirani u kojem je stanju danas objekt koji je nekad bio kultno mjesto 'shoppinga' i okupljanja na poznatom brodskom korzu. Pokazalo se kako vanjsko propadanje objekta koji je već godinama 'na prodaju' nije ništa u odnosu na ono što se događa unutar zidova zgrade koja sada Brođanima služi tek kao orijentir dogovorene lokacije susreta u centru grada.
„Nađemo se kod Vesne" - rečenica je koju malokoji stanovnik grada uz Savu nije izgovorio ili napisao. No, treba li zbog toga biti nostalgičan ili, pak, 'Vesna' zaslužuje da je se pošalje u povijest - pitanje je kojim su se već počeli baviti studenti.
Prisjetimo se, ipak, najprije te povijesti. Robna kuća „Vesna" otvorena je 1971. godine, a projektirao ju je ing. arh. Milivoj Peterčić iz Zagreba. Svečano ju je otvorila brodska uglednica, prof. Blaženka Gogić. U projektantskom i istraživačkom dijelu svog diplomskog rada, Brođanin Antonio Tomić, sada već bivši student arhitekture, uz potporu mentora Ljubomira Miščevića, bavio se upravo tom zgradom nekadašnje 'Vesne', na čijem je mjestu zamislio Studentski hub Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
- Odabrana lokacija se nalazi u središtu grada Slavonskog Broda, na najdužem hrvatskom trgu - 'Korzu' - Trgu Ivane Brlić Mažuranić. Izvedeno stanje na obuhvatu je Robna kuća Vesna. Postojeće stanje građevine je izrazito loše. Statika je narušena nepostojanjem hidroizolacije te sustavnim devastiranjem i krađom instalacija. Također, objekt nije u uporabi više od deset godina te, zbog neriješenih međuvlasničkih odnosa, nema planiranih sanacija niti obnova. Također, zbog dimenzija prenamjena nije moguća u neku novu funkciju te nije moguća izvedba podzemne garaže. Postojeća zgrada će se rušiti. - stoji u obrazloženju i tehničkom opisu projektantskog dijela diplomskog rada Antonija Tomića kojeg smo iskoristili kao temu zanimljivog razgovora s mladim arhitektkom.
SBplus: Koja Vam je bila osnovna motivacija za izbor RK Vesne kao teme diplomskog rada i na što ste se pritom usredotočili?
Antonio Tomić: Kao mladom studentu arhitekture uvijek mi je bilo zanimljivo vratiti se u rodni grad i istraživati urbanističku i arhitektonsku baštinu Slavonskog Broda te sam spoznao vrijednost arhitektonskih ostvarenja u gradu. Osnovna motivacija za odabir teme za diplomski rad bio je pokušaj propitivanja prostornih mogućnosti današnjeg prostora robne kuće, ali i odgovor na današnje probleme s kojima se susreću mladi ljudi u Slavoniji, a to je problem iseljavanja. Arhitektura svojom kvalitetom i utjecajem na korisnike, ali i slučajne prolaznike, kao i kontekst u kojem se nalazi, može promijeniti nabolje i biti proaktivni sudionik u pozitivnim društvenim promjenama za kojima žudimo.
SBplus: Koliko je zahtjevno bilo analizirati postojeću građevinu i osmisliti te ponuditi sasvim novu ideju?
Antonio Tomić: O kompleksnosti dovoljno govori završni produkt, odnosno, sam rad. Diplomski se rad sastoji od dva dijela: istraživačkog i projektantskog. U prvom dijelu bavio sam se poviješću postojeće RK Vesna te istraživanjem javno dostupne projektne dokumentacije, ali i zgrade koja je tu stajala prije nje - Prve hrvatske štedionice (1924.), prostorno-planskom dokumentacijom, istraživanjem javnog mišljenja te najviše potrebama novoosnovanog brodskog Sveučilišta. Iz analiza urbanističkih uvjeta, kao i svih ostalih navedenih izvora, došao sam do koncepta za projektiranje, a to je: 1. tlocrtno zakretanje 2. korigiranje veličine i mjerila zgrade 3. otvaranje prema jugu i vizurama.
SBplus: S arhitektonskom i stručnog stajališta, prokomentirajte izvorni izgled zgrade nekadašnje „Vesne" u središtu Slavonskog Broda. Radi li se o kvalitetno osmišljenom projektu?
Antonio Tomić: Robna kuća Vesna je za doba u kojem je projektirana izrađena po tadašnjim standardima i kao niz drugih javnih građevina, bila je odraz novog političkog režima i poslijeratne urbane obnove. U otprilike isto vrijeme je izgrađena i brodska tržnica koja ima sličan armiranobetonski skelet, kao i Kazališno-koncertna dvorana Marijana Haberlea koja odiše duhom modernizma i internacionalnog stila. Također, projektant ing. Peterčić (projektant Vesne), prvi je predvidio izgradnju trijema koji i danas postoji od stambenih nebodera na sjeveru Korza do kraja Vesne te pješačku zonu i most prema današnjem KKD IBM što ima neizmjerno veliku urbanističku vrijednost.
SBplus: U kojem bi smjeru mogla ići prenamjena tog objekta ako njegovo rušenje ne bi bila opcija? Bi li za to bili potrebni veliki zahvati te je li ulaganje u obnovu takvog objekta isplativo?
Antonio Tomić: U današnje vrijeme odgovor arhitekture na zapuštene prostore je prenamjena u neke nove funkcije što fleksibilan tlocrt Vesne dopušta. U gradu koji se susreće s problemom kojeg svi možemo prepoznati, a to je nedostatak mladih ljudi i iseljavanje, prenamjena ovakve poslovne funkcije bi najbolje bila u funkciju javnog sadržaja za mlade (istraživački centar, kulturni centar, visokoobrazovna namjena,...), odnosno, u sadržaj koji bi bio najfrekventnije korišten te koji bi ponudio još jedan od razloga za povratak ili ostanak u gradu. Nadalje, javni sadržaji kojima su korisnici studenti i mladi ljudi su oni koji imaju pasivni odraz na gospodarstvo kroz servisiranje, održavanje i opremanje takvih sadržaja i korisnika.
Vraćanje u funkciju Vesne bi bilo jeftinije nego izgradnja nove zgrade. Također, postoji mogućnost nadogradnje s obzirom na mogućnosti postojeće konstrukcije (kao u slučaju Hotela Park), no u rušenje bi se išlo samo kada bi studije isplativosti budućih projekata tako rekle i/ili kada bi se nakon stručnog pregleda statičara i inženjera građevine donio zaključak da je zgrada mehanički nestabilna dok bi u svim drugim slučajevima za to trebalo imati dobru argumentaciju. Nedavno je u Petrinji bio slučaj rušenja lokalne robne kuća slične Vesni koja u dijelu javnosti nije dobro prihvaćena, no statičari su joj dali 'crvenu naljepnicu'.
SBplus: Što ste Vi zamislili na toj lokaciji i zašto? Jeste li se pritom vodili realnim mogućim rješenjima ili se, ipak, radi tek o ideji iskorištenoj kako biste pokazali svoje znanje u završnom periodu školovanja za arhitekta?
Antonio Tomić: Na trenutnoj lokaciji Vesne sam zamislio Studentski Hub Sveučilišta u Slavonskom Brodu te zgradu koja bi bila sjedište Sveučilišta. Jedinstvena lokacija je smještena između dviju jakih i povezanih javnih sadržaja, a to su Strojarski fakultet kao najveća sastavnica Sveučilišta i Gradska knjižnica koja trenutno obavlja i funkciju sveučilišne knjižnice. Kao savršena spona između njih smjestila bi se moja zgrada koja bi bila i centralna zgrada Korza. Ovakva faza izrade diplomskog rada je na razini idejnog rješenja, odnosno, radi se o prikazu arhitektonsko-projektantske ideje s riješenim tehnološkim i statičkim problemima te ovaj projekt ima snagu prvenstveno ispitati urbanističke pretpostavke prostornih planova na snazi, a onda tek postaviti pitanje je li prikladan za izvedbu.
SBplus: S obzirom na to da se radi o lokaciji okruženoj starijim građevinama, kako biste u takvo okruženje uklopili moderan objekt? Odnosno, je li takvo 'uklapanje' i polazišna točka uopće ispravno u arhitekturi?
Antonio Tomić: Središte grada Slavonskog Broda i Tvrđava Brod su urbanistički zaštićene zone te svaka intervencija unutar njih zahtijeva i sudjelovanje konzervatora pa i niza drugih stručnjaka koji određuju uvjete i načine gradnje unutar takvih zona. Zahvati unutar povijesnih jezgri jesu tema koja je aktualna dugi niz godina, a i sada nažalost kod nas zbog potresa, kako u Petrinji tako i u Zagrebu. Arhitektonske interpolacije unutar starogradskih blokova i jezgri su bile izvor rasprava, ali kvalitetna arhitektura i projekt koji unutar sebe poštuje kontekst i vodi računa o graditeljskoj baštini može čak biti i prekretnica u povijesti nekog grada. Nadalje, suvremenim interpolacijama gradska središta mogu podići kvalitetu prostora, ali i rjiešiti postojeće probleme (npr. parking u garaži umjesto pored parka za djecu).
SBplus: Što za Brođane znači „Vesna" i, u tom kontekstu, koliko je bitno za tu važnu lokaciju donijeti dobro promišljenu odluku za budućnost tog prostora?
Antonio Tomić: Analizom užeg obuhvata vidimo i da je danas zbog promjene regulacije prometa na Korzu na tom mjestu moguće postaviti reprezentativno pročelje zgrade kako bi se na neki način dovršilo zapadno pročelje Trga Ivane Brlić Mažuranić. Obuhvat na kojem se nalazi Vesna je dio u kojem se nalazi 'najširi' dio Korza te predstavlja svojevrsnu vizualnu zapreku prema Tvrđavi. Još je mnogo pretpostavki i mogućnosti od kojih su samo neke obrađene u mom diplomskom radu. Svakako bi bilo kakve intervencije na samoj zgradi, nadogradnja ili rušenje, zahtijevale opsežnu izradu studije, ali i javnu raspravu. Nadalje, za odabrani obuhvat propisana je obavezna izrada arhitektonsko-urbanističkog natječaja koji je najbolji način za dobivanje najkvalitetnijih rješenja u prostoru.
@marketing Istim onim aktom i zakonom, kojim se grad naplati od tebe i mene ako ne održavaš površinu ispred kuće, držiš cjepanice drva na zelenoj površini itd... Zna grad kako se to radi, kad mu je u interesu. Rupe u... Prikaži sve u zakonu su kao u siru ementaleru. Treba samo biti potkožen znanjem.
Staribrod@ po kojem to zakonu riješiti? Sudovanje bi trajalo 30 godina uz ovakvo sudstvo! Na zapadu je to riješeno...
Svaki mjesec (a to se odavno moglo), lupati penale vlasnicima. Kroz određeno vrijeme, zbog nagomilanog ddigovanja ponuditi određeni iznos (grad SB). Otkupiti, uložiti u "Vesnu" te prenamijeniti u dogovoru sa "pametnima" (bez savjetodavnih usluga). "Vesna" nije ruglo grada, već je... Prikaži sveje grad ruglo "Vesne". Svaki drugi grad zapadnije od Novske bi već davno riješio taj problem. Ovdje je nesposobna vlast. Pogledajte samo centar grada sa rupama i zapuštenim ozlozima. Pa bivša trgovina "Tigar" iliti "Šimecki" , 29 godina ruuuuuuuglo grada. Znači od 1992.g. Pa onda barem stavi spomen ploču nek se zna što je u pitanju. A ovaj "arhitekt" iz teksta, pod hitno u "Libar" po novu diplomu. "Narušena statika zbog krađe instalacija".