SLAVONSKI BROD - Ovaj objekt, smješten između Željezničkog kolodvora i Lidla, mnogim je Brođanima vjerojatno jedan od „najzagonetnijih“ u gradu. Da nije betoniranog ulaza i vrata od metalnih šipki, svojim bi kupolastim oblikom, koji kao da je građen od nepravilnih kamenih blokova, pokrivenih raslinjem i mahovinom, odgovarao opisu kakvog prapovijesnog tumula.
Ipak, riječ je o betonskom bunkeru prekrivenom lomljenim kamenim komadima. Sagradila ga je početkom 40-ih prošloga stoljeća njemačka Organizacija „Todt“, koja je u Slavonskom Brodu u to vrijeme poznatija bila po izgradnji dvaju mostova preko Save, željezničkog (na mjestu današnjeg) i, malo nizvodno, drvenog za pješake i vozila.
Osnivač u Trećem Reichu naširoko poznate građevinske tvrtke bio je inžinjer građevine Fritz Todt, visokopozicionirani činovnik u nacističkoj hijerarhiji, izmeđuo ostalog, i Hitlerov ministar za oružje i streljivo. Njegova je Organizacija, nastala 1938., pod prisilom ili radnom obvezom, upošljavala više tisuća radnika iz cijelog Reicha, uključujući, naravno, pokorene i vazalne zemlje. Najpoznatiji projekt ovog golemog poduzeća u službi Wehrmachta bio je Atlantski bedem, sustav obalnih utvrda od Španjolske do Norveške.
Jednoj takvoj „mašineriji“ izgraditi bunker za evakuaciju djelatnika s kolodvora, bio je rutinski zadatak. I dok su mostovi u Slavonskom Brodu do danas rušeni u valjda svim ratovima na ovom području, nacistički „tumul“ preživio je i savezničko bombardiranje i obračun nove jugoslavenske vlasti s „narodnim neprijateljem“ i njegovom zaostavštinom.
Sretna okolnost za Slavonski Brod jer bi se ovaj neobični objekt, koji sam po sebi, a i zbog smještaja kraj kolodvora, plijeni poglede, mogao preurediti. Zvonimir Toldi u svojoj knjizi prikladno predlaže da to bude antiratni „minimuzej“, izložbeni prostor gdje bi se posjetitelji mogli upoznati sa strahotama koje je ovaj grad proživio 40-ih 20. stoljeća, prije svega savezničkog bombardiranja. Uklanjanjem raslinja i mahovine te stavljanjem svježe fuge među kamene blokove, Slavonski Brod, smatra, dobio bi još jednu povijesno-turističku znamenitost.
Prijedlog mu je utemeljen i jer je za taj tip memorijalnog mjesta upravo prikladna rotunda. U njoj se promatračev pogled usmjerava u visinu i unaokolo, što ima simboličko značenje. Možda najpoznatiji primjer ovakvog rješenja jest ono u muzeju Yad Vashem u Jeruzalemu.
Naravno, to je samo jedan prijedLog, dok bi Brođani načelno pozdravili bilo kakvo rješenje kojim bi se ovaj nekadašnji vojni objekt - jedan od niza „mrtvih" u gradu - iskoristio i stavio u funkciju.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Samo_istina15.03.2023. u 08:12
Da nije bilo tog "cudnovatog" bunkera mnogi bi zaposlenici HŽ-a nastradali kad je granatiran kolodvor. Kad se samo sjetim kakav je to kolodvor bio prije rata....ovo sto je sad je zalost.
-