GENERAL Petar Stipetić ove je godine dobio svoju ulicu u Slavonskom Brodu. Naime, polovica nekadašnje Ulice dr. Mile Budaka, sada se zove njegovom, dok je drugi dio nazvan Ulicom 108. brigade ZNG.

Kako danas, uz Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, obilježavamo i 27. godišnjicu VRO „Oluja“, RTL se prisjetio kako je potez generala Stipetića postao simbolom kraja Domovinskog rata.

U nastavku prenosimo njihov tekst kojeg je moguće pročitati i OVDJE:

Pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa SVK, 8. kolovoza 1995. okružen hrvatskom vojskom nagnuo se kako bi na cesti kod Topuskog, uz motel Brijuni, na haubi automobila potpisao predaju generalu-pukovniku Petru Stipetiću, svom bivšem kolegi iz JNA. Opis je to fotografije koja predstavlja jedan od najpamtljivijih trenutaka iz Domovinskog rata. Tim je činom završena - nakon samo pet dana - akcija Oluja i praktički dovršen rat u Hrvatskoj.

Stipetić se, međutim, tamo uopće nije trebao niti nalaziti jer je u akciji Oluja trebao biti poslan u Slavoniju, u Đakovo, da spriječi mogući napad iz Srbije i još uvijek okupiranog Podunavlja.

Operaciju na Banovini vodio je general Ivan Basarac, no on je promijenio planove i pravce napada i krenuo izravno na okupiranu Petrinju, a pritom je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika.

Basarac je mislio kako će napadom brzo osloboditi Petrinju, ali su neprijateljske snage bile dobro pripremljene. Tim činom Basarac je ugrozio Oluju, a predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je da se Stipetić hitno premjesti iz Đakova na Banovinu.

Pretpostavljalo se kako Basarac neće tako lako prepustiti zapovjedništvo. Stipetić je u Sisak otišao u pratnji specijalne policije i dva oklopna vozila inzistirajući da se primopredaja zapovjedništva napravi na miran način.

Nakon što je Stipetić preuzeo zapovjedništvo, napravio je reorganizaciju te su hrvatske postrojbe pod njegovim vodstvom u jutarnjim satima 6. kolovoza 1995. započele napad te oslobodile Petrinju i Kostajnicu, a uvečer i Glinu. Stipetić je u intervjuu za Express 2010. kazao kako su potom krenuli dalje prema Žirovcu i Dvoru na Uni te su tada čuli da se 21. kordunski korpus želi predati.

Dva dana kasnije, 8. kolovoza 1995., na cesti uz motel Brijuni došlo je do predaje i nastanka jedne od najznamenitijih ratnih fotografija. Na pustoj cesti zaustavili su se s jedne strane Srbin, a s druge Hrvat, nekad obojica oficiri JNA i suradnici. Stipetić je Čedu Bulata upoznao u lipnju 1991., kad mu je njegov pomoćnik general Franjo Feldi rekao da je Bulat postavljen na njegovo mjesto.

Kada ga je Bulat ugledao na cesti, počeo je stupati prema Stipetiću koji je potom krenuo prema njemu. Stali su na šest koraka jedan od drugoga. Bulat je oštro salutirao i viknuo: "Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa. Predajem vam korpus i čestitam Hrvatskoj vojsci na pobjedi".

Stipetić je pozvao i novinare da svjedoče predaji i zabilježe taj trenutak. General Stipetić je kazao da je za njega Bulat bio korektan časnik koji je po tadašnjim regulama radio svoj posao. Napravio je sve što je Stipetić tražio i poštivao vojničke propise.

Taj čin predaje 21. kordunskog korpusa smatra se završetkom Oluje i rata. Joško Morić, tada bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova, za RTL je prošle godine objasnio koliko je bilo važno postići dogovor sa srpskom vojskom.

"Bilo je jako važno zbog eksplozivne atmosfere. S jedne strane se kod poraženog osjećao adrenalin zbog straha i neizvjesnosti. A kod nas pobjednika se osjećao adrenalin ponosa i ushit. Osim toga, kod nas se, na našoj pobjedničkoj strani osjećao pritisak da se to brže rješava jer ako se oteže da se ulazi u neku vrstu neizvjesnosti", prisjetio se Morić. 

Predaja kordunskog korpusa nije bila slučajna, već je posljedica uspjeha operacije Oluja, objasnio je general Vlado Hodalj, tada član Komisije koja je pregovarala o predaji.

"7. kolovoza snage 21. korpusa poručuju preko UNPROFOR-a, ali nedvosmisleno da se hoće pa neće predati i suočen s takvom situacijom general Stipetić zapovijeda osobno meni da 8. kolovoza ujutro uvedem u borbeni raspored snage 102. brigade HV-a i 153. brigade i da se izvrši poluokruženje snaga 21. korpusa i dovede u bezizlaznu situaciju. Oko 12 sati 8. kolovoza general Stipetić prenosi zapovijed predsjednika Tuđmana da će se 21. korpus predati i da prekinemo s daljnjim njegovim okruženjem", kazao je Hodalj.

Smatra da je bilo tko drugi bio na mjestu generala Stipetića, da bi predaja išla teže.

"Kod poraženih se u njihovom pogledu i u njihovom ponašanju vidjelo u kolikoj mjeri respektiraju Petra, njegova stručna znanja i vještine, ali i njegovu čast, njegov moral i odgovornost", ispričao je Morić.

Neprijatelj je, kazao je, bio iznenađen ponudom da se čitava situacija riješi u skladu sa Ženevskom konvencijom, a osobito ih je iznenadilo što je oficirima dopušteno zadržavanje bočnog oružja i streljiva. Na sam čin predaje oko pet tisuća neprijateljskih vojnika kraj motela Brijuni danas podsjeća spomen obilježje.

Stipetić je rođen u Ogulinu 1937. godine, porijeklom je bio iz siromašne ličke obitelji, a studij na Vojnoj akademiji i službu u JNA izabrao je zbog stipendije koja se nudila jer nije mogao platiti pohađanje drugog studija.

U vojnoj karijeri obnašao je najviše zapovjedne dužnosti, od zamjenika načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednika Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, pa do zapovjednika Zbornog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.

Bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002. godine, a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala. Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odlikovanja.

General Stipetić preminuo je 14. ožujka 2018. godine.

"Izgubili smo sjajnog čovjeka, koji je bio izuzetno skroman, izrazito pošten i jak karakter", kazao je tada Ante Kotromanović, bivši ministar obrane.

"Bio je vrhunski profesionalac, do onog fizičkog izgleda gdje vidite jednog elegantnog generala koji lijepo izgleda, koji lijepo govori, koji se kulturno ponaša", za njega je rekao Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH.

"Petar Stipetić ipak je za koplje iznad svih i ako se za nekoga u hrvatskoj državi hrvatskoj vojsci može reći da je bio oficir i džentlmen onda je prije svih to bio Petar Stipetić", kazao je Predrag Matić, bivši ministar branitelja.