Goran Zavor, profesor povijesti u slavonskobrodskoj Gimnaziji "Matija Mesić” i ravnatelj škole, u vrijeme vojno-redarstvene akcije Oluja bio je 20-godišnji mladić. Zatekao se s bratićem na moru kod oca, koji je radio na termoelektrani u Kostreni. U dnevniku koji je tada vodio ostalo je zapisano kako je "sve počelo na radiju s domoljubnim pjesmama i oko podneva viješću da je počela vojno redarstvena akcija”.

O tim temama uči se potkraj osmog razreda, odnosno četvrtog razreda gimnazije. Samo tri-četiri kratke lekcije, ovisno o izdavaču. U nastavnom programu, napisanom 1994. godine, tih sadržaja i nema.

Još se sjeća tog uzbuđenja. Zabilježio je i kako su strani mediji i neki državnici dr. Franju Tuđmana nazivali ratnim zločincem jer je pokrenuo akciju.

U međuvremenu je završio studij povijesti, no danas nije zadovoljan zastupljenošću gradiva koje tretira Domovinski rat i Oluju u udžbenicima povijesti.

- O tim temama uči se potkraj osmog razreda, odnosno četvrtog razreda gimnazije. Samo tri-četiri kratke lekcije, ovisno o izdavaču. U nastavnom programu, napisanom 1994. godine, tih sadržaja i nema. Malo je materijala izdavačkih kuća koji se mogu koristiti u nastavi, a malo je nastavnih sredstava i pomagala. Sve ovisi o nastavnicima i o tome koliko će se sami potruditi u pripremi predavanja - kaže Zavor.

Problem vidi i u nedostatku kadra koji bi o Domovinskom ratu mogao kvalitetno predavati.

- Na fakultetima ne postoje katedre koje se bave isključivo time. Također, danas se na puno mjesta u Hrvatskoj može studirati povijest, ali rekao bih da je kvaliteta tih studija upitna - ističe prof. Zavor. Osim toga, gradivo povijesti je, zamjećuje, pretrpano, pa je, da bi se uveli novi sadržaji o Domovinskom ratu, nešto potrebno reducirati.

- Poneki se nastavnici ne uspiju ni dotaknuti teme Domovinskog rata, koja se obrađuje potkraj školske godine - upozorava.

Ipak, povijest, smatra profesor, treba prepustiti povjesničarima, koji trebaju biti dobro educirani. A ukupno pet udžbenika koji tretiraju temu Oluje posvetilo joj je vrlo skroman prostor.

- Na samo dvije stranice podjednako navode kako su nakon neuspjelih pregovora i pokušaja mirne reintegracije okupiranih područja oslobođena područja Banovine, Like, sjeverne Dalmacije, Knina... Dosta se govori i o egzodusu srpskog stanovništva - navodi ovaj povjesničar iz Slavonskog Broda.

Problem je kako zainteresirati današnje učenike, jer to je već daleko poslijeratna generacija, generacija interneta, SMS-a, virtualnog svijeta...

- Domovinski rat ne obrađuje se u književnosti, nema pjesmica, recitacija. Nije im usađen u svijest jer se ne spominju junaci iz Domovinskog rata i žrtve kao što je to bilo s Narodno-oslobodilačkim pokretom. Da bi se učenike za nešto motiviralo, mora im biti ponuđeno i stalno prisutno, ponajprije vizualno - uvjeren je profesor Zavor. No, ni sa čim, kaže, ne treba pretjerivati. Sadržaje o Domovinskom ratu treba uvesti umjereno i obraditi ne samo ratna zbivanja i političke događaje nego i druge stvari, kako je, primjerice, radilo zdravstvo, kako je funkcionirao civilni život. Jer povijest je, koliko god mnogi to ne priznaju, ipak - učiteljica života. 

DJECA TREBAJU ZNATI DA JE TO BILA LEGITIMNA OPERACIJA
Prof. Zavor naglašava kako "djeca trebaju znati da je Hrvatska bila samostalna i suverena država čiji je teritorijalni integritet bio povrijeđen agresijom, koja je bila velika i snažna, a najveću žrtvu podnijeli su Hrvati. Treba im reći da je operacija bila legitimna, da je stanovništvo pozivano da ne pruža otpor i da su mu jamčena sva ljudska i građanska prava. A najvažnije je da, bez obzira na to što mediji okolnih zemalja govore, djeca nauče da je Oluja bila legitimna i zakonita operacija hrvatske vojske i redarstvenika, da bi oslobodili okupirane krajeve i izbili na granice koje su bile međunarodno priznate”, rekao je profesor, uvjeren kako bi novi nastavni program ubuduće trebao više prostora posvetiti toj problematici.