SLAVONSKI BROD - Europska unija dana 14. listopada službeno je podržala strože ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka koji će stupiti na snagu 2030. godine. Ovaj potez dio je sveobuhvatnog plana za bolje zaštititi građane i okoliš od štetnih učinaka zagađenja zraka, koje je odgovorno za oko 300.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji. Prema podacima EU, zagađenje zraka je najveći zdravstveni rizik u Europi, a nova ograničenja odnose se na ključne zagađivače poput čestica PM10 i PM2,5, dušikovog dioksida i sumporovog dioksida, koji uzrokuju ozbiljne respiratorne probleme.

Posebno je zabrinjavajuća situacija u Slavonskom Brodu, gradu koji se već godinama suočava s problemom izrazito zagađenog zraka, te je prema posljednjim podacima Europske agencije za okoliš ponovno rangiran kao grad s najzagađenijim zrakom u Europskoj uniji. Stanovnici grada na obali Save izloženi su visokoj koncentraciji opasnih lebdećih čestica PM2,5, a zrak iznad Slavonskog Broda često je prekriven gustim slojem smoga koji sadrži ove čestice. Samo prošle zime, grad je 11 puta bio u ljubičastoj zoni zagađenja, što predstavlja najvišu razinu onečišćenja prema europskim standardima.

Nova pravila EU, postavit će strože granične vrijednosti za onečišćujuće tvari. Građani diljem EU, uključujući stanovnike Slavonskog Broda, imat će pravo na naknadu ako se razbole zbog nepridržavanja propisanih graničnih vrijednosti onečišćenja zraka. Osim toga, države članice koje ne uspiju implementirati ove mjere u svoje zakonodavstvo u predviđenom roku suočit će se s financijskim sankcijama.

Članice Europske unije imaju dvije godine da prenesu nove direktive u svoje nacionalne zakone, a moći će zatražiti i odgodu postavljenog roka 2030., ali samo pod određenim uvjetima. Nova ograničenja dio su šireg dogovora postignutog između predstavnika Europskog parlamenta i država članica EU-a u veljači, s ciljem da se odredi smjer akcijskog plana Europske komisije za nultu razinu zagađivača u zraku, vodi i tlu do 2050. godine.

Slavonski Brod, grad s oko 50.000 stanovnika, nalazi se na vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova u Europskoj uniji. Prema podacima Europske agencije za okoliš, grad je nadmašio dosadašnjeg rekorda, poljski grad Nowy Sącz, u razinama onečišćenja zraka.

Iako se ne zna sa sigurnošću odakle dolazi tolika razina onečišćenja, smatra se da je za to odgovoran specifičan geografski položaj grada, ali i ruža vjetrova. Slavonski Brod nalazi se na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, a rad bosanske rafinerije u Bosanskom Brodu godinama se smatrao glavnim izvorom zagađenja. Međutim, posljednjih godina postrojenje je djelomično prestalo s radom, pa je pitanje ostalo otvoreno – odakle dolazi onečišćenje koje guši Slavonski Brod?

Prema stručnjacima, zagađivači u Slavonskom Brodu mogu se podijeliti u tri glavne skupine. Prvu čine industrijski pogoni i postrojenja koja se nalaze u okolici grada, uključujući veće industrijske komplekse koji se nalaze unutar radijusa od 100 kilometara. Drugu skupinu čine lokalni zagađivači, poput postrojenja unutar granica samog grada, uključujući industrijski kompleks "Đuro Đaković" i gradsko odlagalište otpada. Treća skupina uključuje manja ložišta, poput kućanstava koja koriste biomasu za grijanje, ali i Brod plin, kao potencijalni lokalni zagađivač.

Posebno zabrinjavajuće je da oko 40% zagađenja u Slavonskom Brodu dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine, s juga. Grad je prirodno omeđen rijekom Savom s južne strane i planinama Papukom i Diljem sa sjevera, što stvara prirodni zid koji zadržava zagađenje unutar gradske atmosfere. Južni vjetrovi donose zagađenje iz Bosne, dok planinski lanac sjevernije sprečava da se onečišćenje rasprši.

Onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu nije nov problem – stanovnici se već godinama bore s posljedicama. Sve je počelo početkom rada rafinerije u Bosanskom Brodu, a situacija se pogoršala nakon nekoliko havarija u tom postrojenju, zbog čega su stanovnici Broda često prosvjedovali i apelirali na politički vrh Hrvatske da poduzme mjere. Unatoč nekim poboljšanjima, poput smanjenja prometa teških kamiona na graničnom prijelazu, problem onečišćenja nije riješen.

Grad Slavonski Brod u posljednjih nekoliko godina uložio je napore u smanjenje emisija zagađujućih tvari. U vrtiće i škole uveden je plin kao energent, grade se biciklističke staze i postavlja ekološka rasvjeta. Ipak, ove mjere nisu dovoljne da se problem riješi, zbog čega su Brođani u više navrata pisali hrvatskom političkom vrhu, tražeći dodatnu pomoć.

Stručnjaci predlažu različita rješenja za smanjenje zagađenja u Slavonskom Brodu. Jedan od prijedloga je postavljanje mobilnih mjernih postaja koje bi pratile razine zagađenja na različitim lokacijama, te bi na temelju tih mjerenja mogli biti sankcionirani zagađivači. Također, predloženo je uvođenje redovnih kontrola većih zagađivača, kako bi se precizno utvrdilo tko, kada i koliko doprinosi onečišćenju zraka.

Unatoč svim naporima, Slavonski Brod ostaje neslavni rekorder po zagađenosti zraka u Europi, što predstavlja veliki problem za zdravlje stanovnika. Zagađenje zraka uzrokuje respiratorne probleme, srčane bolesti i prerane smrti, a dugotrajna izloženost može imati i trajne posljedice po zdravlje građana. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađenje finim česticama PM2,5 predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih rizika u urbanim područjima, a Slavonski Brod je primjer grada u kojemu se taj rizik već godinama ne rješava na zadovoljavajući način.

Dok Europska unija postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka do 2030. godine, Slavonski Brod i dalje nosi teret jednog od najzagađenijih gradova u Europi. Stanovnici Broda već godinama apeliraju na političke vlasti da pronađu trajno rješenje za ovaj problem, dok zagađenje zraka nastavlja negativno utjecati na zdravlje i kvalitetu života u gradu. Nova pravila EU-a možda će donijeti pomak, ali problem onečišćenja u Slavonskom Brodu zahtijeva širu, regionalnu suradnju kako bi se napokon postigao značajan napredak.