NAKON godina navijanja, pokušaja da se izmijeni operativni program, lobiranja pri EU, a potom i ankete među stanarima - prve neslužbene glasine iz Ministarstva regionalnog razvoja zasad govore da od projekta 'Dostupnost do stana', u sklopu kojeg je EU trebao sufinancirati ugradnju dizala u zgrade koje ih nemaju, vrlo vjerojatno neće biti ništa.

Tako se barem čini posljednjih nekoliko tjedana koliko Ministarstvo regionalnog razvoja, nakon što je pokrenulo postupak izmjena operativnog programa, čeka povratnu informaciju od Europske komisije koja treba odlučiti hoće li Hrvatskoj odobriti program sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade, a koja je prema prvotnim najavama iz Europske komisije trebala stići još krajem veljače.

Cijene nekretnina

Zasad još nema službene odluke, ali mala je vjerojatnost da će Komisija prihvatiti ovaj program, neslužbeno doznaje Jutarnji list od dobro upućenih izvora.

Također vrlo neslužbene informacije iz istog izvora tvrde da su predstavnici Europske komisije, koji su nekoliko puta razgovarali s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja, navodno skeptični prema ideji sufinanciranja ugradnje dizala za potrebe privatnih stanova, smatrajući kako bi takvo sufinanciranje, umjesto općem dobru, najviše pogodovalo vlasnicima privatnih nekretnina.

- U Komisiji se boje da bi sufinanciranje ugradnje dizala u privatnim nekretninama kao krajnju posljedicu najviše imalo rast vrijednosti privatnih kvadrata, a posebno ih brine takvo što financirati u državi u kojoj ne postoji porez na nekretnine pa država od rasta vrijednosti takvih stanova na kraju baš i neće imati koristi - otkriva naš izvor, dodavši da je na posljednjem sastanku Komisija navodno također utvrdila da dosad sličan program nije sufinancirala ni u jednoj drugoj državi članici Europske unije.

I idejni začetnik projekta te umirovljenik Želimir Manenica za Jutarnji je list potvrdio da najave u vezi s projektom subvencioniranja dizala europskim novcem zasad nisu ohrabrujuće - no glavnog krivca vidi isključivo u Ministarstvu regionalnog razvoja koje, tvrdi, nikad doista nije pokrenulo formalni proces izmjene operativnog programa potrebnog za odobrenje tog projekta.

- Istina je da od svega vjerojatno neće biti ništa, no jednako tako istina je da je to posljedica nemarnosti samog Ministarstva koje nije na vrijeme pokrenulo izmjene operativnog programa, a za što nam je Europska komisija dala rok u prosincu 2018. godine.

Osim toga, neprihvatljiva je njihova tvrdnja da se Komisija boji da će ugradnja dizala za posljedicu imati isključivo rast vrijednosti privatnih nekretnina jer kad bi to bilo tako, onda ta ista Komisija ne bi još 2016. godine u službenom pismu našem koordinacijskom odboru potvrdila da se projekt može realizirati u sklopu stalnog programa, ali da se za to moramo obratiti Ministarstvu koje treba zatražiti izmjene operativnog programa - tvrdi Manenica dodajući kako je taj isti odbor, zbog vijesti da projekt 'visi', 10. travnja uputio službeni dopis i Europskoj komisiji.

Upravo je Manenica, naime, kao dopredsjednik Koordinacijskog odbora društava i udruga umirovljenika Hrvatske pošte i Hrvatskih telekomunikacija prvi u javnosti promovirao ideju sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade europskim novcem, i to nakon što je još 2015. godine, s članovima udruga umirovljenika, pobrojao 8 500 stambenih zgrada bez dizala koje imaju uvjete za ugradnju.

Isposlovana potvrda

Manenici je pritom pomogla SDP-ova zastupnica u parlamentu EU Biljana Borzan, koja je od povjerenice za regionalnu politiku, Corine Cretu, još 2016. godine isposlovala potvrdu da programi sufinanciranja doista mogu uključivati i projekte prilagodbe stambene infrastrukture, što je Koordinacijskom odboru dalo zeleno svjetlo da pritisnu vlasti kako bi izradile izmjene operativnog programa te Hrvatima bez dizala omogućili da tu nužnu infrastrukturu doista i dobiju.

Brzo nakon toga, umirovljenicima se pridružila i zagrebačka podružnica Hrvatske gospodarske komore te Hrvatska udruga za dizala, a krajem 2018. godina anketa koju je provodio HGK pokazala je da je za subvencioniranje ugradnje dizala stiglo 12.000 prijava - dakle 12.000 kućanstava, odnosno zgrada koje bi rado sudjelovale u ovom projektu.

Neuvjerljivost I SDP-ova zastupnica Biljana Borzan ističe kako joj je neuvjerljiv argument Ministarstva regionalnog razvoja da se subvencioniranju ugradnje dizala zapravo najviše protivi Komisija.

- Argument da se Komisija boji kako bi ugradnja dizala utjecala na povećanje vrijednosti privatnih nekretnina ne stoji jer EU redovito financira energetsku obnovu tih istih privatnih nekretnina, što se i u Hrvatskoj koristi poprilično. Osim toga, sličan projekt Komisija je već odobrila za provođenje u Poljskoj.

Mislim da je jedini kriterij za odobravanje izmjena operativnog programa uspješnost povlačenja novca iz fondova, u čemu, bojim se, mi stojimo iznimno loše. S obzirom na nadolazeće izbore za parlament EU, vjerujem kako Ministarstvo ne želi da se javno dozna kakva je prava situacija s povlačenjem sredstava iz EU pa se krivnja za neuspjeh projekta ugradnje dizala prebacuje na drugoga - rekla je Borzan za Jutarnji.

Dodaje kako ministricu Gabrijelu Žalac pritom ništa ne sprečava da projekt sufinanciranja obnove dizala uključi makar u sljedeće operativno razdoblje, ono koje počinje 2021. godine, no to treba pripremiti na vrijeme.