NAKON što je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar u travnju predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, taj je prijedlog upućen u javnu raspravu koja je otvorena do 19. svibnja, piše Glas Slavonije.

Valja podsjetiti kako se predloženim izmjenama želi usmjeriti više novca za subvencije stambenih kredita u nerazvijenim područjima. Naime, subvencije su prošle godine, kada je upućen prvi javni poziv, od odobrenog 2321 zahtjeva, u čak 66 posto slučajeva iskoristili kupci nekretnine u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave. Drugim riječima, subvencije su iskorištene za kupnju nekretnine uglavnom u većim gradovima.

Valja podsjetiti kako će država i ove godine subvencionirati kredite za kupnju stana ili kuće, ali i gradnju kuće, do najviše 1500 eura po četvornom metru (u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju HHB-a), odnosno do najvišeg iznosa kredita od sto tisuća eura. Rok subvenciranja kredita je pet godina, s tim da rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Novim zakonom postotak subvencije određivat će se prema indeksu razvijenosti za grad ili općinu u kojoj je stan ili kuća. Predviđeno je osam skupina jedinica lokalne samouprave te će subvencije iznositi od 30 do 51 posto iznosa anuiteta.

Zakonskim izmjenama predviđa se, kao demografskom mjerom, dodatno produženje roka subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno odnosno posvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Također se za dvije godine produžuje subvencija i za svakog člana obitelji s utvrđenim invaliditetom većim od 50 posto tjelesnog oštećenja.

Više novca

Država je lani za ove subvencije izdvojila 17,5 milijuna kuna, dok su za ovu godinu osigurana 42 milijuna, a za 2019. i 2020. po 35 milijuna kuna.

U javnoj raspravi o predloženim izmjenama zakona, na internetskoj stranici e-Savjetovanja, mogu se vidjeti različiti prijedlozi. Zanimljiv je prijedlog Ivana Čička, koji drži da bi se trebao uvesti fiksni rok za prijavu na natječaj te uvesti prioritete na temelju koji bi se izradila lista podnositelja zahtjeva. On posebno ističe da prioritet treba određivati prema indeksu područne samouprave, a ne lokalne, jer time ne bi bili "zakinuti nerazvijeni gradovi (posebice iz Slavonije) i neopravdano kažnjeni zbog velikog broja zahtjeva iz Zagreba (821) na prošlom APN-ovu natječaju.”

Pojašnjava da bi prema prijedlogu zakonskih izmjena gradovi kao Vukovar, Slavonski Brod, Vinkovci, Đakovo, pa i Osijek, s prošlogodišnjih 50 posto sufinanciranja pali na 33 ili 36 posto. On upozorava da bi ti gradovi bili svrstani u nerazvijene kada bi kriterij bio indeks razvijenosti županije. Podsjeća da je u svim tim gradovima i najveći broj iseljenih mladih obitelji, a da je od više od 2300 subvencija u Zagrebu završila 821, Vukovaru samo devet, Slavonskom Brodu 33, Vinkovcima 16, Đakovu sedam, a u Osijeku 105 subvencija. Čičak je iznio podatke kako je prosječna vrijednost nekretnine financirane na prošlom natječaju u Zagrebu iznosila 86.439 eura, u Vukovaru 40.430, Slavonskom Brodu 54.607, Vinkovcima 55.322, Đakovu 43.290 i Osijeku 64.991 euro. Više na ovu temu pročitajte OVDJE.