SMANJENJE broja lokalnih dužnosnika za upola, 20 posto manje lokalnih vijećnika, manji broj općina, novi Zakon o plaćama te digitalizacija, prve su reforme državne i lokalne uprave koje obećava provesti nova Vlada Andreja Plenkovića, piše Jutarnji list čiji članak u nastavku prenosimo u cijelosti.

Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi značajno će se smanjiti broj lokalnih dužnosnika i broj vijećnika u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama, a uštede bi, kažu sugovornici, na plaćama i drugim materijalnim troškovima na godišnjoj razini trebale biti oko 100 milijuna kuna.

Već na jesen, nakon ljetne stanke, planiraju se, kako doznajemo, u Sabor poslati izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojima će se značajno smanjiti broj lokalnih dužnosnika i broj vijećnika u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama, a uštede bi, kažu sugovornici, na plaćama i drugim materijalnim troškovima na godišnjoj razini trebale biti oko 100 milijuna kuna.

Plan da se to napravi prije lokalnih izbora pogurala je i kriza zbog koronavirusa, budući da su lokalne jedinice ostale bez značajnog dijela poreznih prihoda i nameta od turizma koji je teško pogođen, pa će im i proračuni biti drastično manje.

Pravo na zamjenika

Hrvatska ima 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grad Zagreb. Dakle, toliko ima i gradonačelnika, općinskih načelnika i župana, a svi oni imaju 745 svojih zamjenika. Tako mala Hrvatska s oko 4 milijuna stanovnika s rascjepkanom lokalnom samoupravom ima čak 1321 lokalnog dužnosnika. Gradonačelnici i načelnici lokalnih jedinica s preko 10.000 stanovnika prema Zakonu imaju dva svoja zamjenika, kao i župani, dok manje jedinice koje imaju do 10.000 stanovnika imaju po jednog zamjenika.

Svi oni biraju se na neposrednim izborima i svi su dužnosnici sa svojim plaćama ili volonterskim naknadama, koje na godišnjoj razini građane koštaju oko 170 milijuna kuna bruto, ili u četverogodišnjem mandatu 680 milijuna kuna, što je izračunao nezavisni vijećnik iz Oroslavja Viktor Šimunić, budući da podaci nisu javno dostupni. Plan ministra uprave, a od idućeg tjedna i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, jest da se na idućim lokalnim izborima na proljeće 2021. godine bira upola manje dužnosnika. To je HDZ obećao i u svom predizbornom programu. Točnije, broj zamjenika smanjit će se za 634. Pravo na jednog zamjenika, prema novom Zakonu koji se priprema, imat će samo župani te gradonačelnici velikih gradova. Iznimka su i zamjenici iz redova nacionalnih manjina koji se biraju po posebnom Zakonu. Svi drugi neće imati pravo na zamjenika.

Također, smanjit će se i broj vijećnika koji se biraju na izborima za predstavnička tijela županija, gradova i općina i to za otprilike 20 posto. Umjesto oko 8354 vijećnika koji se svake četiri godine biraju na lokalnim izborima i za njihove naknade godišnje ode oko 80 milijuna kuna bruto, na izborima iduće godine trebali bi birati oko 1670 članova predstavničkih tijela manje, odnosno ukupno bi se biralo oko 6684 vijećnika.

Sada je Zakon takav da je broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika. Tako najmanje jedinice s do 500 stanovnika imaju sedam članova predstavničkog tijela, veće ovisno o broju stanovnika imaju od devet do 21 člana, dok one s 35.000 do 60.000 stanovnika, ako se radi o županiji imaju 31 člana, a ako je riječ o gradu 25 članova. Veće županije i gradovi imaju od 31 do 45 članova, a jedinice koje imaju više od 300.000 stanovnika, poput Zagreba, koji ima status županije i Gradsku skupštinu, broje 51 člana predstavničkog tijela.

Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću, ali ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Te naknade nisu ujednačene i variraju od nekoliko stotina kuna do više od 1000 kuna po sjednici ili mjesečno.

Platni razredi

Smanjit će se i broj vijećnika koji se biraju na izborima za predstavnička tijela županija, gradova i općina i to za otprilike 20 posto. 

Druga velika reforma koju planira Vlada, a za koju će biti potrebno barem godinu dana, je donošenje novog Zakona o plaćama. Za to će biti zadužena dva ministra - ministar pravosuđa i uprave Malenica i ministar rada, mirovinskog sustav i socijalne skrbi Josip Aladrović.

O tom se Zakonu priča od početka mandata ove Vlade, planirala ga je izgurati i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ali su otpori bili preveliki. Na kraju se od njega odustalo, a o pravednijoj raspodjeli koeficijenata počelo se razgovarati tek za vrijeme velikog štrajka prosvjetara. Intencija je Zakona da se državni službenici svrstaju u platne razrede te budu plaćeni po učinku - nagrađeni za više posla, a penalizirani za nerad.

- Sada ćemo obnoviti razgovore sa Svjetskom banka da nam da podršku kroz konzultante. Službenici bi se svrstali u određene platne razrede, dakle radna mjesta ne bi imala koeficijente nego platne razrede, uveli bi se mjerljivi kriteriji i jasni uvjeti za nagrađivanje i napredovanja, ali i za kažnjavanje službenika. Sigurno će nam trebati barem godinu dana za to uz konzultante Svjetske banke i razgovore sa sindikatima - kaže sugovornik.

Kada je riječ o teritorijalnom preustroju, to je dugoročniji projekt o kojem su svi pričali, ali ga nitko nije proveo, pa je pitanje hoće li se to dogoditi i u mandatu ove Vlade. Ali namjera jest funkcionalno spajati manje općine koje nisu održive s većima, dok se županije ne bi dirale. No, i to se može, prema sadašnjem Zakonu, tek nakon što se na referendumu pita stanovnike.", piše Jutarnji list.