„Novinari mogu utjecati na jednakost građana, progovarajući otvoreno o problemima političkih stranaka te zastupajući društvenu inkluziju i različitosti. Jedna od glavnih uloga profesionalnih novinara je osigurati pluralizam, posebice politički. Prema podacima Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost, u Srbiji je oko 97% medijskog sadržaja posvećeno vladajućoj stranci. Mnoga istraživanja pokazuju da publika želi ono što joj se nudi, pa se može zaključiti da mediji stvaraju svojevrsnu naviku i upravljaju onime što čitatelji žele. Upravo zbog toga, moramo izvještavati o onima čija su prava povrijeđena i čiji se glas ne čuje.”
CRIKVENICA - Od 27. rujna do 1. listopada, trajala je Regionalna škola kvalitetnog novinarstva u Crikvenici s temom „Od ideje do vizualizacije sadržaja” za 15 mladih novinara iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Predavanja su održale Milica Šarić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, Milena Popović, novinarka Istinomera i Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost, Mašenjka Bačić, novinarka portala Oštro Hrvatska i Teodora Ćurčić, novinarka i kreatorica multimedijalnog sadržaja za CINS. Fondacija Friedrich Neumann u suradnji s navedenim organizacijama civilnog društva, udružila je zajedničke snage pružajući tako mladim novinarima potrebne alate koji će im pomoći da se istaknu u medijskoj industriji.
„Ne vjerujte ni svojim očima”
U borbi protiv širenja dezinformacija, jedino rješenje je potraga za istinom u medijskom prostoru. „Pandemija nas je suočila s ogromnom količinom laži i teorija zavjere. Utjecaj lažnih vijesti jasno je vidljiv kada su se ljudi u Americi otrovali i gubili živote jer su konzumirali dezinfekcijsko sredstvo za koje je Trump sugerirao da može izliječiti zarazu. Događalo se i prenošenje fotografija iz videoigrice kojima se tvrdilo da se radi o ratnim zbivanjima u Ukrajini. Humorističan sadržaj nerijetko se prenosi kao činjenica radi povećanja broja klikova, kao i prezentiranje informacija izvan konteksta, što je najčešći oblik manipulacije. Ne vjerujte ni svojim očima, uvijek provjerite izvore.” - naglašava Milena Popović. Neizbježno je pitanje i o utjecaju umjetne inteligencije koja je toliko napredovala da može značajno narušiti društvenu klimu, pogotovo ako se radi o pojačavanju međudržavnih tenzija, stoga je poticanje kritičkog promišljanja i medijske pismenosti apsolutno nužno.
Profesionalni novinari su oslonac demokracije
Poznati kao „četvrta vlast” i „nosioci istine”, novinari imaju važnu demokratsku funkciju u pozivanju državnih institucija i korporativnih grupa na odgovornost. „Novinari mogu utjecati na jednakost građana, progovarajući otvoreno o problemima političkih stranaka te zastupajući društvenu inkluziju i različitosti. Jedna od glavnih uloga profesionalnih novinara je osigurati pluralizam, posebice politički. Prema podacima Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost, u Srbiji je oko 97% medijskog sadržaja posvećeno vladajućoj stranci. Mnoga istraživanja pokazuju da publika želi ono što joj se nudi, pa se može zaključiti da mediji stvaraju svojevrsnu naviku i upravljaju onime što čitatelji žele. Upravo zbog toga, moramo izvještavati o onima čija su prava povrijeđena i čiji se glas ne čuje.” - govori Milena Popović.
Cenzura je jedna je od temeljnih karakteristika antidemokratskog društva stoga bi novinari, kao zagovornici slobode govora, prije svega trebali informirati građane i pružati razne perspektive. „Moramo vratiti povjerenje publike u profesionalne medije. Neinformirani građani nisu ravnopravni suučesnici u donošenju odluka, uloga medija je upravo kontrola vlasti kroz transparentnost i razvijanje kritičke svijesti. Nade ima, pandemija nam je pokazala da se ljudi u velikim krizama okreću fact-checking organizacijama, čitanost nam je tada peterostruko skočila. Dakle, ljudi kada se osjećaju ugroženo, doista uspijevaju prepoznati kredibilne izvore.” - dodaje Popović.
Etičke i novinarske dileme
Temelj profesionalnog novinarstva je izgradnja integriteta. Kvalitetan novinar uvijek traga za istinom, poštivajući privatnost i osjetljivost informacija, no često se na svom putu može susresti s raznim izazovima.
„Bez obzira o sugovorniku, moramo uzeti u obzir svačije mišljenje te minimalizirati štetu za njih i za one o kojima se piše. Možemo imati empatiju, ali ne i simpatiju, odnosno možemo suosjećati s Robinom Hoodom koji je ukrao državni novac i uložio ga u nešto pametno, ali to ne znači da je to u redu. Vrlo je važno inzistirati na transparentnosti. No, kada nam plaća ovisi od financijera, države, oglašivača ili prodaje klikova, urednici su često suočeni s cenzurom, a novinari s autocenzurom. Problem su i SLAPP tužbe, strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, to je najobičnije iznuđivanje novca i vremena koje nastoji narušiti kredibilitet medija. Zato je borba za kvalitetno novinarstvo ujedno i borba za demokratsko društvo.” - ističe Milica Šarić.
Pri etici izvještavanja, naglasak je stavljen na factchecking-u, poštivanju prava pojedinca, izbjegavanju tabloidizacije i uznemirujuće grafike, a pri povećanju vidljivosti medija, značajno mogu pomoći društvene mreže. „Novinar mora graditi svoj imidž kako bi stekao kredibilitet. Ekskluziva se na društvenim mrežama zaista može predstaviti bez senzacionalističkih naslova i uzimanja informacija izvan konteksta dok čitanost ostaje zadovoljavajuća. Kao netko tko treba težiti nepristranosti, novinar mora paziti što objavljuje i kako jer ne smije prelaziti granice objektivnosti, pogotovo ako svojim stavovima krši tuđa prava. Njegovo djelovanje odraz je rada cijele redakcije pa tako mora biti spreman da ono što objavljuje akteri mogu zloupotrijebiti kako bi diskreditirali određenu priču.” - kaže Teodora Čurčić.
