Gradski vijećnici, gledano prema adresi prebivališta, dolaze iz 13 od 16 mjesnih odbora Grada Slavonskog Broda. Najviše ih je iz MO Brodski Varoš. Po tri ih je iz MO Josip Juraj Strossmayer i MO Podvinje. Dvoje dolaze iz MO Antun Mihanović. Ostali imaju po jednog vijećnika izuzev mjesnih odbora Centar, Jelas i Zrinski Frankopan koji nemaju nijednog gradskog vijećnika s adresom prebivališta na svom području.
SLAVONSKI BROD - Prošlu srijedu, 11. lipnja 2025. godine, održana je konstituirajuća sjednica novog saziva Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda. Od njih ukupno 21, 11-ero je vijećnika iz stranke Duspara Mirko Nezavisna lista (DM NL), šestero iz HDZ-a, dvoje iz koalicije DOMiNO, HSP, MOST, HS, HSS, HNS, BSNL, HSLS i SU te po jedan iz SDP-a i Grupe birača Mateja Pudića. Za predsjednika je izabran Hrvoje Andrić (DM NL), a za potpredsjednike Lidija Mioč (DM NL) i Tomislav Tekić (HDZ). U nastavku donosimo detaljniju analizu sastava Gradskog vijeća po spolu, dobi i adresi prebivališta.
Najmlađi vijećnik ima 25, a najstariji 78 godina
Novi saziv Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda broji 12 (57,1 %) muškaraca i 9 žena (42,9 %), pri čemu valja istaknuti da su jedino gradski vijećnici HDZ-a većinom žene (njih četiri od šest).
Prosječna dob gradskih vijećnika je 48 godina. Pritom je prosječna dob muškaraca među njima 52 godine, a žena 41 godinu. Najmlađi od svih gradskih vijećnika je Toni Tunjić (koalicijski partneri) s 25 godina, dok je najmlađa gradska vijećnica Sanda Livia Maduna (HDZ) s 32 godine.
Najstariji gradski vijećnik je Stanislav Sorić (DM NL) s čak 78 godina. Najstarija gradska vijećnica Ljubica Maksimčuk pak, u usporedbi s najstarijim vijećnikom, ima tek 51 godinu.
Željka Gavranović / PlusPortal
I. Majstorić
Spomenuti Toni Tunjić je jedini gradski vijećnik u dvadesetim godinama života, što iznova potvrđuje da su mladi iznimka u predstavničkim tijelima. Osim Sande Livije Madune, u tridesetim godinama su još Matej Pudić s 33 godine, Maja Jarić i Matea Vrančić Mandurić s po 36 godina (obje DM NL) te Tanja Krajina i Lidija Mioč iz iste političke stranke s po 38 godina. U četrdesetim godina su četvero HDZ-ovih vijećnika (Tomislav Tekić s 40, Tomislav Delić s 45, Jelena Jelinić-Bošnjak s 46 i Anita Holub s 48) te Slavica Lemaić (koalicijski partneri) s 47 godina. U pedesetim godinama su već spomenuta Ljubica Maksimčuk (HDZ) i petorica vijećnika iz stranke DM NL (Vilko Nikoljačić s 52, Zvonimir Norac i Hrvoje Andrić s po 53, Damir Vinčazović s 54 i Davor Gruber s 59). U šezdesetim godinama je jedino Anto Ravlić (SDP) sa 63 godine. Baš danas (17. lipnja) okruglih 70 godina navršava Anto Ilić, vijećnik stranke DM NL. Usprkos toj činjenici, on nije najstariji. Uvjerljivo najstariji je spomenuti Stanislav Sorić, koji je stariji više od pola stoljeća (nepune 53 godine) od najmlađeg vijećnika, Tonija Tunjića.
Najviše vijećnika iz MO Brodski Varoš
Gradski vijećnici, gledano po adresi prebivališta, dolaze iz 13 od 16 mjesnih odbora Grada Slavonskog Broda. Najviše ih je iz MO Brodski Varoš, njih četvero: Anto Ilić, Anto Ravlić, Ljubica Maksimčuk i Tomislav Tekić. Po troje ih je iz MO Josip Juraj Strossmayer (Tomislav Delić, Tanja Krajina i Toni Tunjić) i MO Podvinje (Vilko Nikoljačić, Anita Holub i Maja Jarić). Spomenimo i da s područja MO Josip Juraj Strossmayer svih troje vijećnika dolazi iz tri različite političke stranke pa će biti zanimljivo kako će se zalagati za rješavanje problema svojih sumještana. Dvoje dolazi iz MO Antun Mihanović (Damir Vinčazović i Slavica Lemaić). Ostali imaju po jednog vijećnika - izuzev mjesnih odbora Centar, Jelas i Zrinski Frankopan koji nemaju nijednog gradskog vijećnika s adresom prebivališta na svom području. Spomenimo i da stranka DM NL ima svoje vijećnike iz 10 mjesnih odbora, dok HDZ iz njih pet.
I. Majstorić
Gradsko vijeće kao sekundarni akter
Prema rezultatima anketnog istraživanja autorica dr. sc. Dubravke Jurline Alibegović i dr. sc. Sunčane Slijepčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu provedenog u listopadu i studenom 2023. godine među 500 lokalnih vijećnika iz cijele Hrvatske, članovi općinskih i gradskih vijeća ključnu ulogu pridaju izvršnoj vlasti (gradonačelniku ili općinskom načelniku), dok predstavničko tijelo (općinsko ili gradsko vijeće) ocjenjuju kao važnog, ali ipak sekundarnog aktera.
S jedne strane, ukupno 64,9 % ispitanika smatra kako gradonačelnik/općinski načelnik ima velik utjecaj na rad lokalne vlasti, dok 27,5 % smatra da imaju umjeren ili mali utjecaj. Samo 6,2 % ispitanika smatra kako gradonačelnik/općinski načelnik nema utjecaj na rad lokalne vlasti. Takvo mišljenje, ističu autorice, utemeljeno je na ovlastima koje proizlaze iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Naime, gradonačelnik/načelnik je nositelj izvršne vlasti u jedinici lokalne samouprave i ima ključne ovlasti - predlaganje i izvršenje proračuna, donošenje plana razvoja, upravljanje općinskom/gradskom imovinom, vođenje lokalne samouprave (imenovanja, zapošljavanja, raspodjela i organizacija lokalnih poslova), provođenje urbanističkih i infrastrukturnih projekata, odlučivanje o javnim natječajima, javnim poduzećima, koncesijama i dr., stoji u rezultatima istraživanja.
S druge strane, 47,9 % ispitanih vijećnika smatra kako općinsko/gradsko vijeće ima velik utjecaj na rad lokalne vlasti, dok 43,8 % navodi da ono ima umjeren ili mali utjecaj. Tek 6,3 % ispitanika smatra da općinsko/gradsko vijeće nema utjecaj na rad lokalne vlasti. Takvo mišljenje, prema autoricama, proizlazi iz njihove percepcije institucionalne uloge vijeća, zakonskih ovlasti koje im stoje na raspolaganju te simboličkog značenja predstavničke funkcije. Usprkos ključnoj snazi izvršne vlasti, autorice navode šest razloga zašto vijećnici smatraju da vijeće ipak ima snažnu ulogu.
Šest razloga zašto vijeće ipak ima snažnu ulogu
Zakonodavna i kontrolna funkcija vijeća - prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, vijeće je najviše predstavničko tijelo koje donosi statut, proračun, prostorne i urbanističke planove, usvaja odluke o komunalnim i socijalnim pitanjima, nadzire rad izvršne vlasti (gradonačelnika/općinskog načelnika) postavljanjem pitanja, podnošenjem izvješća i donošenjem zaključaka. Na temelju toga vijećnici smatraju da vijeće ima ključnu moć oblikovanja lokalne politike.
Demokratska legitimacija - vijeće se sastoji od izravno izabranih predstavnika građana, što im daje politički legitimitet da predstavljaju javni interes. Mnogi vijećnici percipiraju sebe kao „glas građana“, nasuprot gradonačelniku/načelniku koji može, zbog političke koncentracije moći, donositi odluke manje transparentno.
Ključna uloga u donošenju proračuna - bez odobrenja vijeća, lokalna vlast ne može donijeti proračun, što znači da vijeće može blokirati politički smjer izvršne vlasti i uvjetovati podršku promjenama. Ova mogućnost daje vijeću realnu političku moć, posebno u slučajevima kada gradonačelnik / općinski načelnik nema stabilnu većinu.
Mogućnost političkog nadmetanja - u općinama i gradovima u kojima gradonačelnik / općinski načelnik i većina u vijeću dolaze iz različitih političkih opcija, vijeće se često percipira kao važan korektiv. Vijećnici u takvim situacijama osjećaju da mogu utjecati na tempo, sadržaj i usmjerenje lokalnih odluka.
Utjecaj kroz odbore i povjerenstva - daje mogućnost članovima vijeća da sudjeluju u tematskim odborima (npr. za financije, gospodarstvo, urbanizam), putem kojih mogu utjecati na izradu prijedloga i nadgledati provedbu odluka. Sudjelovanje u tim tijelima dodatno jača percepciju da vijećnici i vijeća imaju realan utjecaj na vlast.
Neposredniji kontakt s građanima i veća vidljivost u zajednici u manjim gradovima i općinama - njihove inicijative se češće uzimaju u obzir, pa osjećaju da mogu izravno utjecati na svakodnevni život zajednice.
