SLAVONSKI BROD - Nedavno je SBplus objavio vijest o zapuštenim i obraslim  kanalima u Bukovlju, nakon čega su Hrvatske vode vrlo brzo reagirale i za kratko vrijeme u navedenim kanalima je pokošeno šipražje, no ne može se reći da su kanali očišćeni.

Godišnji prihod Hrvatskim vodama s područja BPŽ iznosi preko 25 milijuna kuna.

Istina, mora se priznati kako su za onečišćenje kanala djelomično krivi i neki nesavjesni građani ili primitivci koji unatoč redovitom odvozu otpada, razno smeće (ostatke životinjskog porijekla, razne kutije, plastiku…) i dalje bacaju u kanal na što bi onda trebao reagirati komunalni redar.

Ipak, kako sličnih priča ima širom Brodsko-posavske županije (i Hrvatske), a mnogi su, unatoč redovitom plaćanju nezadovoljni održavanjem kanalske mreže, zatražili smo u Hrvatskim vodama odgovore na još neka pitanja koja se odnose na Slavonski Brod i Brodsko posavsku županiju.

Tako na pitanje koliki je godišnji prihod Hrvatskih voda od građana (slivne vode), s brodsko-posavskog područja, odgovaraju kako su „prihod od naknade za uređenje voda, kao i prihodi od ostalih vodnih naknada, u skladu s Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva  troše se namjenski na za to predviđene radove. Naknada za uređenje voda plaća se na sve nekretnine, osim na poljoprivredno zemljište. Obveznici plaćanja su vlasnici ili drugi zakoniti posjednici nekretnine. Stoga naknadu plaćaju sve fizičke i pravne osobe vlasnici ili posjednici nekretnina, a osnovica za obračun je četvorni metar (m2) predmetne nekretnine.

Vodni doprinos plaća se na gradnju građevina za koje se zahtjev za izdavanje akta o dopuštenju građenja podnosi od 16. veljače 2006. godine te za građevine koje su izgrađene bez akta o dopuštenju građenja za koje se podnosi zahtjev za izdavanje akta kojim se potvrđuje izvedeno stanje nezakonito izgrađene građevine".

A godišnji prihod Hrvatskim vodama s područja BPŽ iznosi preko 25 milijuna kuna, s PDV-om što je vidljivo iz slijedeće tabele.

Zanimalo nas je i koliki dio prihoda odlazi kooperantima (npr.Brodska posavina) za čišćenje kanala, a u odgovoru stoji kako „tvrtka Brodska Posavina d.d. nije kooperant Hrvatskih voda, već u ovome trenutku ugovoreni izvođač na radovima preventivne (održavanje voda I i II reda),redovne i izvanredne obrane od poplava na branjenom području, (područje malog sliva "Brodska Posavina"), te  na radovima održavanje detaljnih melioracijskih građevina na branjenom području 2. Hrvatske vode ove radove ugovaraju isključivo putem javnog natječaja na određeno razdoblje. Sva sredstva predviđena Planom upravljanja vodama na pojedinoj lokaciji troše se  namjenski za određenu vrstu radova".

Kako nam se, zbog česte slike zapuštene kanalske mreže čini da to i nije tako, pa i u navedenom slučaju Bukovlja, upitali smo koliko puta godišnje se vrši čišćenje kanala i prema kojem redu (postoji li lista prioriteta kao kod cesta)?

A iz Hrvatskih voda odgovaraju kako se „vode I i II reda, kojima pripada i osnovna kanalska mreža (OKM/kanali I i II reda), održavaju  putem radova preventivne obrane od poplava, odnosno redovnog održavanja voda I i II reda na vodnim područjima. U radove redovnog održavanja ubrajaju se, između ostalog, i radovi uklanjanja vegetacije s vodnih građevina (košnja raslinja/čišćenje kanala) koji se obavljaju, ovisno o kategoriji građevine i važnosti u funkcioniranju sustava obrane od poplava, od minimalno jedan put godišnje do tri puta godišnje. Ostali radovi redovnog održavanja (čišćenje cijevnih propusta, uklanjanje nanosa iz korita, sanacija oštećenja korita, sanacija oštećenja prijelaza preko kanala, itd.) obavljaju se po potrebi svakih nekoliko godina.

Detaljne melioracijske građevine za odvodnju (kanali III i IV reda) te detaljne melioracijske građevine za odvodnju i navodnjavanje održavaju se putem radova košnje raslinja, čišćenje cijevnih propusta, a obavljaju se jedan put u toku kalendarske godine".

Jeli to doista tako, svatko može potvrditi promatrajući kanale u svojoj sredini , no većina ne zna o kojim je kanalima riječ, jesu li u prioritetu ili ne. Po čestoj slici obraslih i neočišćenih kanala mogli bi zaključiti kako većina nije u prioritetu ili možda odabrani kooperant ne obavlja svoj dio posla kako bi trebao a kontrolni mehanizmi po običaju ne funkcioniraju.

Imamo li uopće dovoljno razvijenu kanalsku mrežu i koliko se sredstava odvaja za izgradnju novih kanala, upitali smo nadležnu službu HV i doznajemo  kako „izgradnja novih kanala ne pripada programu redovnog održavanja, a s obzirom na izgrađenost postojeće kanalske mreže na našem području ne postoji značajnija potreba za izvedbom novih kanala, već za osposobljavanjem postojećih. Osnovna kanalska mreža, koja je važna za pravilno funkcioniranje melioracijske odvodnje šireg područja, na našem području je u potpunosti osposobljena. Detaljna kanalska mreža, koja služi za melioracijsku odvodnju poljoprivrednih površina je djelomično osposobljena", odgovorili su uz predočenje površina kanalske mreže koje održavaju na području  BPŽ, kako slijedi.

Zanimalo nas je i na što onda odlazi ostatak sredstava, a u odgovoru stoji kako „radovi na redovnom održavanju osnovne i detaljne kanalske mreže čine, u tehničkom i financijskom smislu, samo jedan mali dio od ukupnih radova na zaštiti od štetnog djelovanja voda na našem branjenom području. Ostale radove i rashode na Brodsko posavskoj županiji mogu se, kažu, vidjeti u Godišnjem izvješću o izvršenju plana radova na zaštiti od štetnog djelovanja voda u 2018. godini,  koje svake godine dostavljaju Skupštini Brodsko posavske županije.

Ipak, zbog česte činjenice da su onečišćeni kanali uzrok poplava nakon zimskih snjegova ili dugog kišnog razdoblja,te zbog problema koje zarasli kanali čine poljoprivrednicima, pitali smo koliko sredstava bi bilo potrebno kako bi se čišćenje, održavanje, košnja kanala...odvijala redovitije?

Uslijedio je malo nelogičan odgovor kako bi „povećanje sredstava za košnju kanalske mreže značilo i smanjenje sredstava za ostale radove preventivne obrane od poplava (održavanje nasipa, smanjenje štetnog djelovanja erozije na bujičnim vodotocima, uklanjanje nanosa iz korita vodotoka, sanacija oštećenja korita vodotoka i dr.) koji imaju značajniju ulogu u zaštiti od štetnog djelovanja voda.

A voda, kao što je poznato pokriva 70-ak posto zemljine površine i neophodna je za život. Bez obzira što se Hrvatska ubraja među trideset vodom najbogatijih zemalja u svijetu, zaštita okoliša i opskrba pitkom vodom postaju glavni problem i izazov za opstanak i razvoj civilizacije. Hrvatska još uvijek ima dovoljno pitke vode no hoće li se u budućnosti pojaviti nestašica ovisi i o tome čuvamo li je i pazimo na pravi način.