SLAVONSKI BROD - Jučer je u prostorijama slavonskobrodske HVIDRA-e održana javna tribina pod nazivom „Opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini“. Povod još jednog osvrta na ovu staru hrvatsku i bosanskohercegovačku temu jesu Opći izbori u susjednoj državi, koji će se održati 2. listopada 2022.

Prisutne je, a posebno goste, hrvatske predstavnike iz obaju entiteta Bosne i Hercegovine, kao domaćin pozdravio predsjednik Županijske skupštine, šef županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Pero Ćosić, poručivši kako će Brodsko-posavska županija uvijek biti saveznik bh. Hrvatima. Da mogu računati i na podršku državnih institucija, poručio je Ivan Zeba iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Središnji dio tribine bila su izlaganja hrvatskih predstavnika iz BiH, od kojih smo iz prve ruke saznali s kakvim se političko-institucionalnim problemima i posljedicama danas suočavaju pripadnici najmanjeg od triju bh. konstitutivnih naroda.

- Vama je poznato da je Davor Čordaš bio dopredsjednik Republike Srpske, ali su se Srbi onda sjetili da nam dopredsjednika odaberu oni. Svojim su glasovima onda postavili Emila Vlajkija na sljedeće četiri godine - objasnio je primjerom „legalno preglasavanje“, odnosno tzv. majorizaciju Hrvata, Josip Matijević, potpredsjednik Republike Srpske iz redova hrvatskog naroda, te dodao da se situacija u tom entitetu za Hrvate ipak poboljšala.

 - Emila Vlajkija smo kasnije „maknuli“ i sad, u ovim izborima opet idemo na to da hrvatskog predstavnika biramo mi, a ne netko drugi. To nam jamči i jedan „džentlmenski“ sporazum Dragana Čovića i Milorada Dodika. Pozivam stoga sve da daju svoj glas našem kandidatu za dopredsjednika, Davoru Pranjiću.

Na tešku situaciju za Hrvate povratnike nakon rata podsjetio je Davor Čordaš, bivši dopredsjednik RS, te upozorio na potencijalne probleme u budućnosti.

- Kada smo se vratili, nismo vidjeli ni jedan krov i nijednu pticu, ni u Žeravcu, ni na Plehanu, ni u Brodu. Vlastitom snagom i naporima izgradili smo krovove, i ptice su se vratile. Vratili su se i ljudi, ali naravno ne u onoj mjeri u kojoj smo mi to željeli. Svjesni smo da masovnog povratka neće biti, ali ta hrvatska mjesta ipak žive i mi nastavljamo borbu radi tih ljudi koji su se vratili. Brigu o bh. Hrvatima vodi nekoliko hrvatskih institucija u Bosni i Republika Hrvatska. Nisam siguran kako će biti u budućnosti jer nama vrijeme ide, a mladih članova nemamo mnogo. Također, financijska i druga potpora Središneg ureda mora biti još jača, a kao prioritetne projekte za Hrvate u RS naveo bih samostane u Plehanu i Petričevcu. Ako to riješimo, Hrvati će na tim prostorima sigurno opstati. Crkva je naš najjači adut.

Da su Hrvati u drugom entitetu, Federaciji BiH, u pogledu političke zastupljenosti u još nepovoljnijoj situaciji, brojkama je ilustrirao Mijo Matanović, hrvatski zastupnik u Zastupničkom domu BiH.

- U Zastupničkom domu, od 28 članova iz Federacije (od ukupno 42), iz hrvatskih redova bila su svega petorica, i to je najveći broj koji smo ikad imali. U Parlamentu Federacije BiH znali smo, od ukupno 98, imati od 14 do najviše 18 članova.

Potom je upozorio na, po njegovu sudu, ključne probleme s kojima su se susreli bh. Hrvati i koji su i u Federaciji doveli do njihove majorizacije.

- Željko Komšić, tobožnji hrvatski predstavnik, odabran je bošnjačkim glasovima. Drugo, imamo slučaj da se članove Središnjeg izbornog povjerenstva postavlja bez natječaja. Naši prijedlozi izmjene Izbornog zakona odbačeni su jer nisu bili u interesu većinskog naroda. Njemu postojeće stanje odgovara i stoga ga ne želi mijenjati. Bošnjaci pokušavaju „progurati“ priču o anacionalnoj, građanskoj Bosni i Hercegovini, što je protivno Ustavu, po kojemu je ona zemlja triju konstitutivnih naroda.    

Za govornicu je potom izišla „zvijezda večeri“, hrvatski kandidat za dopredsjednika RS-a, Davor Pranjić, 28-godišnji ortoped, koji je, iako svjestan problema, zračio optimizmom.

- Spasiti nas može jedino zajedništvo. Svi smo mi ovdje fizički različiti, ali smo se okupili s istim ciljem. Nalazimo se u nezahvalnoj situaciji da se, primjerice, u Federaciji moramo boriti za ono što nam je zajamčeno ustavom. U Republici Srpskoj situacija je možda za Hrvate malo bolja, ali ako se ne budemo držali zajedno, nećemo uspjeti.  

Ulogu međunarodne zajednice, te „sive eminencije“ postratne bh. stvarnosti, negativno je po Hrvate ocijenio Mijo Matanović, koji smatra da ona svojim (ne)djelovanjem ide na ruku većinskom bh. narodu u Federaciji.

- Kada su Bošnjaci nasilno uklonili neke dijelove Izbornog zakona, visoki predstavnik (Christian Schmidt, op. a.) prvo je reagirao pa se pred bošnjačkim protestima povukao. Tako su Bošnjaci, primjerice, u srednjoj Bosni na svoje stranačke liste stavili mnogo Hrvata, ali ne s ciljem da im pomognu, nego da naprave još veći kaos.

Organizatori su tribinu iskoristili da pozovu sve Hrvate s glasačkim pravom da za dva tjedna iziđu na izbore, istaknuvši da su za opstanak najmanjeg i najranjivijeg konstitutivnog naroda u BiH ti izbori presudni.