Prenoseći s portala Telegram članak našeg kolumniste Drage Hedla, 23. veljače objavili smo prilog pod nadnaslovom: 'Zvuči nevjerojatno, ali je istinito' i naslovom: 'Kad Općinski sud u Slavonskom Brodu laže na veliko'. U ime i za račun više brodskih općinskih sutkinja i sudaca te sudskih savjetnika, reagirao je njihov predsjednik, Mirko Živić, sa "Zahtjevom za ispravak" - kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti.

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
SLAVONSKI BROD
Trg pobjede 13
Poslovni broj: 26 Su-i-6/2018-6
U Slavonskom Brodu, 06. ožujka 2018. godine

 SBplus.hr
Šetalište braće Radić 5
Slavonski Brod
Glavni urednik Jerko Zovak

Poštovani,

na zahtjev sudaca Jasne Krnić, Ivanke Kovačević, Marine Vučetić, Tihomira Lazarić, Pave Garić, Kristine Zetović Urbanovski, Maria Meandžije, Lidije Klašnja-Petrović, Mirjane Šebalj Meglajec, Zeljke Paunović, Jasne Bratek i Josipa Petričević, te sudskih savjetnika Davora Lovrić, Ivana Ćosić, Željke Koporčić, Marine Smaić, Gordane Mahovac i Melite Adamek-Mlinac temeljem čl. 40. Zakona o medijima („Narodne novine" broj 59/04, 84/11 i 81/13) podnosim zahtjev za ispravak informacija.

Zahtjev za ispravak odnosi se na:

- dio naslova teksta: „Slavonski sud malo je lagao da su riješili 2364 ovrhe..."

- prvi ulomak teksta koji glasi: „Zvuči nevjerojatno, ali je istinito: na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu postoje 2364 ovršna predmeta koji se vode kao riješeni, a nisu riješeni. Telegramu je to potvrđeno iz Općinskog suda u Slavonskom Brodu, kamo smo temeljem glasina o lažiranim izvještajima (kakvi se nalaze u e-predmetima) uputili upit i dobili službenu potvrdu o šokantnom broju predmeta koji se vode kao završeni, a čuče u sudačkim ladicama"

- te na temelju ovakvih tvrdnji poimenično prozivanje sudaca i sudskih savjetnika Općinskog suda u Slavonskom Brodu i Stalne službe u Novoj Gradiški.

Ovakvi netočni navodi ruše ugled i profesionalnu sposobnost sudaca, sudskih savjetnika i pravosuđa u cjelini te kod građana stvaraju osjećaj da sud nije mjesto prava i pravde, oblikuju negativno razmišljanje o pravosudnoj vlasti i etičkim pravilima koje suci moraju poštivati.

Sud prvenstveno nije lažirao izvještaje niti su suci nezakonito iznijeli predmete i spremili ih u „ladice" te ovršavali građane isključivo po narudžbama, a kako su to neki portali, nakon objave na Telegramu, dodali i tumačili.

U tekstu sporni ovršni predmeti označeni su riješenima na temelju zakonskih propisa i to:

- čl. 391. st. 1. Sudskog poslovnika (čl. 92. Izmjena i dopuna Sudskog poslovnika -„Narodne novine" broj 9/2006) koji propisuje: „Predmeti u kojima je doneseno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (dakle svi predmeti „Ovrv") ili rješenje po pravnim lijekovima, prijedlozima i zahtjevima u postupcima na temelju vjerodostojnih isprava označit će se kao konačno riješenim nakon što je odluka izrađena i otpremljena, bez obzira na to je li pravomoćna." Ova odredba Sudskog poslovnika primjenjivala se sve dok ovršni predmeti na temelju vjerodostojne isprave nisu zakonskim propisom predani u nadležnost javnih bilježnika.

- čl. 392. Sudskog poslovnika (čl. 93. Izmjena i dopuna Sudskog poslovnika -„Narodne novine" broj 9/2006): „Predmeti u kojima je doneseno rješenje o odgodi ovrhe (Ovr i Ovrv) na prijedlog ovrhovoditelj a,   označit će se kao riješeni nakon što rješenje bude izrađeno i otpremljeno"

- čl. 180.a Ovršnog zakona („Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00 - Odluka Ustavnog suda RH, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08): „Dostavom rješenja o ovrsi banci ovrha se smatra provedenom"

- čl. 174. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 odluka Ustavnog suda RH i 73/17): „Ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim Zakonom nije za pojedine slučajeve drukčije određeno" i s ovom odredbom povezani čl. 186. st. 1. Ovršnog zakona: „Prijenos tražbine je proveden dostavom ovršenikovom dužniku rješenja kojim je prijenos određen".

S obzirom da je pravo Republike Hrvatske kompleksna cjelina, popraćena mnogobrojnim zakonskim propisima i tumačenjima, građani imaju pravo na potpune i točne informacije o načinu rada sudaca pa je vrlo neodgovorno na temelju polovičnih saznanja prozivati suce i sudske savjetnike, koji su ujedno veći dio spornih spisa preuzeli kad su pojedini suci prestali biti pravosudni dužnosnici i koji su spisi označeni kao riješeni na temelju citiranih zakonskih propisa. Osim toga, najveći dio predmeta odnosi se na ovrhu kod financijskih institucija i poslodavaca, a provedba ove ovrhe ne može biti brza i učinkovita jer su računi i primanja građana opterećeni do zakonom propisanog dijela primanja ili su prekinuti zbog smrti stranaka, ili prestanka postojanja pravnih osoba, zbog čega predmeti ne mogu biti smješteni u sudsku arhivu jer je pravo stranke, bez zakonom propisanog vremenskog ograničenja, predložiti nastavak postupka protiv zakonskih nasljednika ili pravnih slijednika. O ovim činjenicama vodio je računa i zakonodavac jer je propisima odredio način označavanja ovakvih predmeta riješenima, s obzirom da bi se ovakvi spisi 10 ili 20 godina vodili u radu sudaca, iako suci nemaju u predmetima daljnjih zakonom propisanih radnji do eventualnog prijedloga za nastavak ovrhe ili obustavu ovrhe nakon što je financijska institucija naplatila potraživanje ovrhovoditelja.

Suci Općinskog suda u Slavonskom Brodu i Stalne službe u Novoj Gradiške rješavaju godišnje u prosjeku više od 6000 predmeta, poštuju zakonske propise i Kodeks sudačke etike te nemaju razloga lažirati izvještaje i iznositi netočne podatke te stvarati pravnu nesigurnost i nepovjerenje građana u pravosudni sustav.

Sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave: Mirko Živić

PDF Dokument

Izvorni dokument - Opcinski sud ispravak 8.3.2018..pdf