Od 1. siječnja 2015. godine zauvijek bi trebala zatvoriti vrata 44 općinska suda, a 1. srpnja iduće godine prestalo bi raditi još 40 prekršajnih sudova. Rezultat je to nove organizacije pravosudne mreže koju je najavio ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Kako bi sudovi bili racionalniji i efikasniji, prišlo se njihovu okrupnjavanju. Cijela Hrvatska podijelila bi se na 15 pravosudnih područja na kojima bi djelovalo 15 županijskih sudova, 23 općinska suda i 21 prekršajni sud te 21 općinsko državno odvjetništvo. U Zagrebu bi bila dva suda, Zagreb-sjever i Zagreb-jug.
Cilj je da se prosjek prvostupanjskog suđenja koje kod nas traje 467 dana svede na europski prosjek od 272 dana.
Žalbe u bubnju
Cilj je reorganizacije efikasnije i kvalitetnije sudovanje. U svakom sjedištu županije bio bi općinski i kazneni sud, a tamo gdje bi se sudovi ukinuli bile bi stalne službe, dok bi se u rijetko naseljenim mjestima udaljenim od sjedišta županije (slično rješenje moglo bi biti i za neke otoke) organizirali sudbeni dani. To znači da bi suci periodično dolazili u ta mjesta, obavili procesne radnje poput saslušanja svjedoka, a sudili u svojim sjedištima. Općinski sudovi postali bi veći, omogućila bi se time specijalizacija sudaca te ubrzali postupci. Cilj je da se prosjek prvostupanjskog suđenja koje kod nas traje 467 dana svede na europski prosjek od 272 dana. Kada bi se došlo do trajanja suđenja od 270 dana, građani bi, kaže ministar Miljenić, samo na kamatama uštedjeli dvije milijarde kuna. Korist od novog sustava bila bi i u mogućnosti delegiranja sudaca i predmeta s razine županijskog suda unutar tog sudbenog područja što bi bilo jeftinije za pravosuđe, ali i same građane koji sad moraju putovati i u druge županije ako je njihov predmet delegiran po odluci Vrhovnog suda. Druga stvar koja bi po zamisli ministra Miljenića trebala pridonijeti efikasnosti i objektivnosti u suđenjima jest novi način rješavanja žalbenih postupaka. Žalbe bi išle u, uvjetno rečeno, bubanj, što znači da bi se slučajnim odabirom delegirale na različite drugostupanjske sudove. Time bi se spriječila manipulacija predmetima, ali bi se dobilo i na ujednačavanju sudske prakse. U prvoj fazi tako bi se rješavale žalbe u kaznenim postupcima, a onda bi se tako donosile i drugostupanjske odluke u građanskim predmetima.
Stalne službe
Zbog novog
teritorijalnog ustroja morali bi se zamijeniti i predsjednici općinskih sudova.
No ministar pravosuđa kaže da to nije kadrovska reforma te da predsjednike
sudova ionako izabire Državno sudbeno vijeće, a izvršna vlast s tim nema ništa.
No promjena koju izvršna vlast donosi uz predsjednike sudova jeste ta da oni
neće biti suci, nego isključivo menadžeri. Sudac, kaže ministar, treba suditi,
a ne razmišljati o kupnji računala i obnovi zgrade. Na pitanje neće li novim
ustrojem sudovi postati nepristupačni građanima odgovara niječno. Kazneni
postupci sudit će se isključivo u županijskim sjedištima, jednako kao i radni
sporovi te obiteljski. Ostali građanski predmeti rješavat će se uz pomoć
stalnih službi u mjestima gdje prije postojao općinski sud.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -