SLAVONSKI BROD - Zaposlenici slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, danas su se okupili ispred zgrade u kojoj svakodnevno obavljaju svoj posao kako bi pružili moralnu podršku kolegama iz Zadra koji su posljednjih dana izloženi linču javnosti zbog slučaja pomahnitalog oca koji je vlastitu djecu bacio s prozora u gradu Pagu.

- Ovim okupljanjem želimo izraziti nezadovoljstvo stanjem i uvjetima rada u sustavu socijalne skrbi kojeg nerijetko obilježava kronični nedostatak stručnih radnika, vanjskih suradnika i resursa općenito. Svi posao obavljaju motivirano, odgovorno i profesionalno, svjesni odgovornosti prema korisnicima, posebno mladima i djeci. Smatramo da ne postoje stručni postupci, metode rada ili protokoli koji u svakom trenutku mogu predvidjeti neljudsko ponašanje pojedinca. - kazala je Vedrana Jelić, sindikalna povjerenica zaposlenih u sustavu socijalne skrbi.

- Radi se o problemima u sustavu, dugotrajnom zapuštanju sustava s obzirom na djelatnike i uvjete rada. Kada kažem 'uvjete rada' mislim na to koliki broj korisnika ide na svakog djelatnika. Ovo su sve ovdje obrazovani i kvalitetni ljudi koji svaki dan, bez radnog vremena, predano rade svoj posao. Nitko od njih nije neodgovoran da svoj posao obavlja protivno pravilima struke. Jedni drugima pomažu i uskaču. Svi bi se u to mogli uključiti; lokalna zajednica, obrazovne ustanove i svi koji žive u našem okruženju da pomognu i prijave. Svi smo odgovorni za sudbinu onih koji trpe pokraj nas, a ne samo djelatnici Centra. Ova šačica ljudi iza mene svakodnevno brine o tisućama korisnika u Brodsko-posavskoj županiji. - poručila je Anica Gusak Krajnović, ravnateljica slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb.

Trenutno slavonskobrodskom Centru nedostaje jedna trećina djelatnika u odnosu na broj stanovnika u Brodsko-posavskoj županiji i naseljenom području koje 'pokrivaju'. Točnije, prema njihovoj je sistematizaciji, danas zaposleno 36-ero stručnih djelatnika, a trebaju ih dodatnih osamnaest.

Ravnateljica je danas naglasila veliku odgovornost medija u stvaranju krive slike o socijalnim radnicima i kazala kako je čitavom sustavu posljednjih godina nanesena ogromna šteta.

- Filmski medijski natpisi o tomu da je beba u Slavonskom Brodu umrla zbog socijalnih radnika, netočna je jer se radilo o prirodnoj smrti djeteta uzrokovanoj zdravstvenim teškoćama. Na novinarima koji to senzacionalistički predstavljaju je odgovornost ne samo prema socijalnim radnicima, nego i njihovim obiteljima te javnosti. Našim se kolegicama ne sudi zbog toga. - dodala je Gusak Krajnović.

Strah za vlastitu egzistenciju bio je vidljiv na ženama koje su danas stidljivo, ali hrabro izašle pred kamere i pružile podršku kolegicama. Ipak, nijedna od njih nije se odlučila javno progovoriti. U njihovo je ime to učinila Brođanka s više od četiri desetljeća staža u sustavu socijalne skrbi.

- Radila sam kao socijalni radnik 43 godine, prošla sam sve odjele, znam kompletnu problematiku, znam koji su problemi naših korisnika, a koje probleme mi imamo radeći s njima. Cijeli radni vijek moto nam je bio da u svakom čovjeku tražimo najbolje. Isto tako, nastojale smo da nitko nikad iz našeg ureda ne izađe ponižen, povrijeđen i omalovažen. Na dobrim stranama ljudi gradili smo svoj rad. Ipak, nailazili smo na različite situacije jer ljudi ponekad nisu svjesni svojih pogrešaka. Bili smo izloženi fizičkom zlostavljanju. Klijent me gušio, metak mi je na terenu prošao kraj glave, moja djeca su mogla ostati bez majke, kolegicu su nožem napali. Puno je toga i na sve smo spremni, ali nismo spremni da se o nama govori kao o neradnicima, lijenčinama i neodgovornima. Nama po jednoj obitelji, zbog velikog broja korisnika, ostane jedan dan u godini za sve što moramo oko njih obaviti. Stoga radimo selekciju i biramo prioritetne. U tome smo nekad i pogriješili. Uvijek smo bili svjesni propusta koje smo činili, ne iz subjektivnih, nego objektivnih razloga. - kazala je umirovljenica Štefica Šarčević, nekadašnja djelatnica Centra, apelirajući na javnost da se čuva dostojanstvo svakog čovjeka - kako korisnika Centra za socijalnu skrb, tako i socijalnog radnika te naglašavajući kako uvijek treba tražiti ono dobro u ljudima.

Prosvjedi su danas, osim u Zadru, kao znak moralne podrške, održani i u Križevcima, Šibeniku i Rijeci, a i drugi centri za socijalnu skrb podršku su dali putem društvenih mreža ili na druge načine.

Čini se kako se i u ovom slučaju radi o problemima koji, primjerice, muče i zdravstvo, ali, vjerujemo, i svaki drugi sektor hrvatskoga društva. Naime, neprestano se pokušava pronaći individualnog krivca za probleme koji su rezultat urušavanja čitavog jednog neodrživog sustava. Tako oni koji su uistinu nadležni prebacuju lopticu i spašavaju sebe, barem na tren, dok 'sitne ribe' padaju kako bi se utišale bijesne mase, nezadovoljne situacijom u društvu. Drugim riječima, nitko nije svemoguć i nitko ne može ovaj svijet spasiti sam. Osim podrške kolega i okoline te osobnih kompetencija i stručnog znanja, za to mu je potreban i dobro strukturiran, umrežen i, nadasve, funkcionalan sustav unutar uređene države.