Temeljem članka 140. stavak 1. Ustava RH[1], 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio je Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske  i, na taj način, Republiku Hrvatsku proglasio je samostalnom i neovisnom državom te pokrenuo postupak razdruživanja od drugih republika i Socijalističke Federativne Republika Jugoslavije (SFRJ).

Tom ustavnom odlukom, državne granice Republike Hrvatske međunarodno su priznate državne granice dotadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republiku Hrvatsku te granice između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u okviru dotadašnje SFRJ.

Na istoj sjednici, Hrvatski sabor donio je i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Ove odluke Sabor je donio temeljem rezultata referenduma o hrvatskoj samostalnosti koji je proveden 19. svibnja 1991. godine, a na kojem je 83 posto izašlih birača, s 94 posto, izjasnilo se pozitivnim odgovorom na prvo pitanje: ''Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?".

Drugo pitanje glasilo je: Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?".

Prema Izvješću Republičke komisije za provedbu referenduma od 22. svibnja 1991., na referendum je moglo, na temelju biračkih popisa, izaći 3.652.225 glasača.

Za pitanje na plavom listiću, o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, glasovalo je ukupno 3.051.881 glasača ili 83.56 posto od ukupnog broja registriranih glasača. „Za" je glasovalo 2.845.521 glasača ili 93,24 posto izašlih na referendum. „Protiv" je glasovalo 126.630 glasača ili 4,15 posto glasača koji su pristupili referendumu. Nevažećih plavih listića bilo je 1,18 posto od broja izašlih glasača.

Za pitanje na crvenom listiću, o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi, ukupno je glasovalo 3.051.881 glasača ili 83,56 od ukupnog broja registriranih glasača. „Za" je glasovalo 164.267 glasača ili 5,38 posto izašlih na referendum. „Protiv" je glasovalo 2.813.085 glasača ili 92,18 posto izašlih. Nevažećih crvenih listića bilo je 2,07 posto. Za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je 1,3 posto birača.

Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.

Od 2001. godine, 25. lipanj državni je praznik i slavi se kao Dan državnosti. Do 2001. godine, Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora.

Zbog zahtjeva Europske zajednice za pokušajem mirnog rješavanja jugoslavenske krize, 7. srpnja 1991., Brijunskom deklaracijom, uveden je tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti RH, da bi nakon isteka moratorija, 8. listopada, Hrvatski sabor, u podrumu zgrade INE u Šubićevoj ulici u Zagrebu, donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ. Tim činom Hrvatska je postala  slobodna, samostalna i neovisna država.

Odluka o raskidu je donesena i dan nakon što je Banske dvore raketirao zrakoplov JNA. U tom trenutku u Banskim dvorima su se nalazila tri predsjednika. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Ante Marković. Nitko nije ozlijeđen.

U Hrvatskoj, 8. listopad slavi se kao Dan neovisnosti.

[1] Tekst članka 140, stavak 1 Božićnog Ustava RH (donesen 22. 12. 1990.): ''Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor Republike Hrvatske ne odluči drugačije.'' Drugi stavak članka 140 Ustava također ide u prilog razdruživanju: ''Ako se aktom ili postupkom tijela federacije ili tijela druge republike ili pokrajine članice federacije naruši teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, ili ako bude dovedena u neravnopravan položaj u federaciji ili joj budu ugroženi interesi, republički organi će na temelju prava na samoodređenje i ovim Ustavom utvrđenog suvereniteta Republike Hrvatske donijeti potrebne odluke radi zaštite suvereniteta i interesa Republike Hrvatske''.

* 25.06.2011.

25.06.2016.