SLAVONSKI BROD - Velika je migrantska kriza za Slavonski Brod koji je bio tranzitni centar, završila u prvoj polovici 2016. godine. Policijska uprava brodsko-posavska otad tu i tamo izvijesti o pojedinačnom slučajupokušaja krijumčarenja ljudi preko nekog od graničnih prijelaza na području Brodsko-posavske županije. Isto tako, ljudi u pograničnim područjima, znali su viđati osobe za koje su sumnjali da su ilegalni migranti na proputovanju prema razvijenijim europskim zemljama.

Kako je nedavno izjavio i gradonačelnik Mirko Duspara, kroz Slavonski je Brod, bez većih incidenata, tijekom 2015. i 2016. godine, prošlo više od 650 tisuća migranata. No, s obzirom na zatvaranje europskih granica za migrante, istaknuo je kako Slavonski Brod sada ne može postati prihvatilište odnosno kamp cijele Europe za migrante koji više nemaju kamo.

Ipak, pojedinim se dijelovima Bosne i Hercegovine to nastoji nametnuti pa situacija polagano izmiče kontroli, mada se Europi čini kako migrantski val već duže vrijeme jenjava.

- Higijensko-epidemiološka situacija na Unsko-sanskom kantonu je alarmantna i iz dana u dan sve složenija. U zadnjih mjesec dana na to je područje došlo preko šeststo migranata. Sada je to sveukupno dosegnulo cifru od pet do šest tisuća. U najveća dva centra za migrante - to je „Bira" u centru Bihaća i „Miral" u Velikoj Kladuši - nalazi se otprilike tri tisuće migranata. Devedeset posto se radi o mladićima od petnaest do trideset godina starosti od kojih su mnogi HIV pozitivni. Imamo sidu, aktivnu tuberkulozu pluća, hepatitis B i C. Evidentiran je veliki broj narkomana, ovisnika o narkoticima i hipnoticima. Situacija je zabrinjavajuća. Liječnici su u velikom problemu jer hala broji dvije tisuće migranata pa se epidemiološka situacija ne može kontrolirati. Kapacitet bolnice jedva je dostatan za domicilno stanovništvo. Infektivni odjel i pulmologija ne mogu primiti tolike pacijente. Osim toga, migranti često sudjeluju u masovim tučama u tim centrima, nakon čega bude dosta ozlijeđenih koje nemamo kamo smjestiti. - kazala je za Fenu Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona

Zbog takve je kaotične situacije u subotu došlo do nesreće. Naime, u privremenom prihvatnom centru za migrante u Velikoj Kladuši rano ujutro dogodio se požar u kojemu je 30 ljudi ozlijeđeno, a 19 ih je primljeno u Kantonalnu bolnicu Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću. Uzrok je ljudska nepažnja odnosno nestručno rukovanje aparatima.

S obzirom na to da Hrvatska, a samim time i pogranično područje Brodsko-posavske županije, predstavlja svojevrsnu tampon-zonu između Europe te Bosne i Hercegovine koja je sada zbog situacije s migrantima i doslovno u plamenu, a ne samo u prenesenom značenju, pitali smo slavonskobrodske stručnjake postoji li opasnost i za žitelje Županije kada su u pitanju zarazne bolesti.

- U prošloj smo godini na području Slavonskog Broda imali devetnaest slučajeva oboljelih od tuberkuloze i negdje sedam ili osam na području Nove Gradiške. Te brojke su puno manje od onih ranijih godina kada smo, recimo, u ratnom razdoblju imali incidenciju od preko sto, točnije, 112 oboljelih na sto tisuća. Tada je situacija bila jako teška. Sadašnja je puno bolja i približavamo se europskom prosjeku. Težnja je da incidencija bude deset na sto tisuća stanovnika. Tuberkuloza je bolest koja se prenosi kapljičnim putem. Dakle, morate 'udahnuti' mikrobakteriju i onda postoji put prijenosa koji, uz određene osobine organizma, razvija bolest. Kada je riječ o prostorijama gdje boravi previše ljudi, kada kašljete izbacujete kapljice na otprilike metar oko sebe i naravno da je u takvim uvjetima prijenos bolesti koje se prenose kapljičnim putem puno veći. Što se tiče incidencije tuberkuloze među migrantima, ne raspolažemo podatcima koji govore kakva je situacija. Međutim, oni se niti ne zadržavaju na našem području, tako da nema povećanog rizika niti smo ga imali zbog eventualnih migranata na području naše Županije. - poručio je doktor Ante Cvitković, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.

I dok Europa od svega polako pere ruke, Bosna i Hercegovina postala je taocem tuđe neodgovorne politike prema migrantima koje razvijene države čas žele, čas ne žele. Najveći problem za državu koja je i sama nesređena, dakako, onaj je financijske prirode pa bi se Europska unija mogla još više uključiti u stvaranje humanih i normalnijih uvjeta boravka takvih osoba. Kaos koji nastaje i situacija koju je već sada teško kontrolirati, vrlo bi se brzo mogli preliti i na Hrvatsku ne pronađu li se racionalna i humana rješenja za tisuće sudbina migranata koji se sve više odlučuju na ilegalne puteve koji vode do Njemačke, Švedske i drugih zemalja koje vide kao konačne destinacije.