2541
Prikaza
3
Komentara
SLAVONSKI BROD - Agrosajam Srednje škole Matija Antun Reljković danas je posjetio i bivši ravnatelj ove škole, danas pomoćnik ministrice obrazovanja Republike Hrvatske, Vlado Prskalo. Bila je to prilika za razgovor na temu dualnog obrazovanja, ali i uloge ove škole koja je dobila status mentora centrima izvrsnosti u poljoprivredi. Dotakli smo se i pitanja Biotehnološkog centra, koji u cijeloj priči, ima iznimno bitnu ulogu, no, nažalost, danas mu baš 'i ne cvjetaju ruže'.
SBplus: Srednja škola "Matija Antun Reljković dobila je status škole mentora za centre izvrsnosti u poljoprivredi. Što će to značiti za ovu školu i kako će to funkcionirati?
Vlado Prskalo: Mi u Hrvatskoj radimo na promjeni strukovnog obrazovanja. To je jedna ozbiljna i velika promjena koja se mora dogoditi. Sada smo tek malo zagrebali uvodeći dualni model obrazovanja, pa je nastala takva velika strka oko toga tko šta gubi, a tko šta dobiva. Ono što je bitno naglasiti je da mi moramo staviti učenika u centar događanja te dati smisao tom obrazovanju. Ova škola je imala svoj razvojni put unazad 30, 40 godina pa sve do sadašnje faze i ona je, kada gledamo s jedne nacionalne razine, pa čak i s europske razine, postigla određene razultate u strukovnom području. Upravo zato će ona biti centar obuke svim ostalim školama koje će ovdje, od ovih nastavnika i ovoga tima učiti - korak po korak - kako postati centar komeptentnosti. Nama domaćima se čini kako je sve to bilo jednostavno, međutim to je bio proces koji je trajao preko 20, 30 godina, a sada taj put moraju proći i ostale škole, a bit će im lakše kad budu vidjeli sve to na licu mjesta gdje se to već dogodilo.
SBplus: Hoće li Centar za bitehnološka istraživanja biti stavljen u funkciju i u tom dijelu?
Vlado Prskalo: Tu radimo određene razgovore i sa županijom i sa školom da se te stvari postave, jer Centar mora doći u onu ulogu koja mu je definirana projektom, a to je: proizvodnja, edukacija i cjeloživotno učenje. To su njegove tri glavne komponente u projektu. On je dio poslovne infrastrukture projekta IPA c3 i on mora na tom tragu raditi. Dakle, tamo moraju doći takve aktivnosti koje će osnažiti razvoj županije u području poljoprivrede, u području novih tehnologija u poljoprivredi, ali i u području edukacije i cjeloživotnog učenja. Mi smo taj Centar gradili da bi ti ljudi, kad završe školu stekli - i u školi i na Veleučilištu, ali i u Centru - takva znanja da sutra bez problema imaju poduzetničke vještina i znanja u poljoprivredi koja će im omogućiti konkurentnost na globalnoj razini.
SBplus: Ovih dana aktualno je dualno obrazovanje. Dok su se prije ljudi bunili da nema dovoljno praske, danas se neki bune jer se boje manjka općeg obrazovanja. Kako će se tu pronaći mjera, a da svi budu zadovoljni?
Vlado Prskalo: Do sada se bunilo što se ništa ne radi, a sada kada smo krenuli u promjene suočavamo se s pitanjima zašto smo to radili iako je riječ tek o minimalnim promjenama. Dakle, ne gasimo ništa nego na klasični model uvodimo i dualni model, ali na način da dajemo priliku gospodarstvenicima. Više neće biti upisa da bi se popunila zbornica ili broj sati, nego će ovaj puta gospodarstvenici reći: "nama treba toliko mehaničara, toliko vodoinstalatera, toliko keramičara..." i ti učenici tijekom školovanja će biti i radnici, dobivat će plaću, ići će im mirovinski staž, a nakon završenog obrazovanja imat će svoje radno mjesto.
SBplus: Koliko će vremena trebati da sve to zaživi?
Vlado Prskalo: Minimalno tri godine. S tim da je ova godina prva. Mi ove godine nismo ukinuli ništa, ali smo stoposto uključili poslodavce, koji su zapravo sami kazali da im treba dualno obrazovanje te su nam ponudili 266 radnih mjesta. To znači da tih 266 učenika kad završe školu imat će gdje raditi. Bitno je naglasiti kako u prvoj godini učeniku nudimo pripremu i svladavanje potrebnih vještina do trenutka kad napuni 15 godina. U tom trenutku on ulazi u sustav, potpisuje ugovor po dualnom obrazovanju koji za sobom povlači i radni odnos i plaću i naknadu, koju osigurava poslodavac. Učenik s druge strane mora ispunajvati svoje obveze, a to znači da mora biti primjeren učenik koji će sutra, kad završi školovanje, biti poduzetnik.
SBplus: Neće li se potpisivanjem ugovora s učenicima, koji na taj način ulaze u radni odnos, stvoriti situacija u kojoj će poslodavci pribjegavati češćem zapošljavanju učenika kao jeftinije radne snage u odnosu na gotove radnike na tržištu?
Vlado Prskalo: To sada ne možemo predvidjeti, to ćemo tek vidjeti. Vodeći računa o obrtnicima, o svim sektorima gospodarstva mi moramo ići u jednu promejnu u kojoj će gospodarstvo zančajnije sudjelovati u procesu edukacije. Jer mi školujemo učenike za te ljude, za to gospodarstvo, da on sutra ima s kime raditi bez obzira bio to pediker, kozmetičar, stolar, bravar, tokar... ali on mora imati one vještine koje gospodarstvo treba.
SBplus: Kolika će biti naknada za učenike?
Vlado Prskalo: To sada računamo. U ovom trenutku razgovaramo sa Finom, s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, gledamo sve segmente te naknade da niti učenike, niti roditelje i obitelji ne dovdemo u lošiji položaj, Dakle ta naknada će biti pristojna, ali vodimo računa o svim segmetnima te zajedno sa svim službama osmišljavamo taj cijeli sustav.
SBplus: Danas ste ovdje u 'svojoj' školi. Sada kad hodate njenim hodnicima i prolazite vrtom jeste li zadovoljni onim što vidite?
Vlado Prskalo: Ja stalno govorim mora se trčati, jer spori hod nije dobar. Podsjećam ih na to uvijek, jer promjene su tako brze. Vi se danas u digitalnom svijetu ne možete sakriti nigdje, svi vas vide i svi se vide. Mi imamo jedan sustav gdje vidimo šta škole rade, koja se kvaliteta upisuje, a koja kvaliteta izlazi kao i šta gospodarstvo kaže. I zbog toga škola mora raditi. Dakle, ponavljam mora se trčati.