Objava prijedloga državnog proračuna jednostavno zahtijeva pojašnjenje povećanja rashoda u novoj godini, a tim rashodima javnost traži ime. Čak i prije službene objave.
HRVATSKA će imati jedan od plaćenijih roditeljskih dopusta u Europskoj uniji. Ako ne i najplaćenijih u kontekstu domaćih plaća. Logičan je to zaključak nakon jučerašnje objave premijera Andreja Plenkovića da će se majkama omogućiti da za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta zadrže puni iznos plaće do 3.000 eura umjesto dosadašnjih maksimalnih 995 eura, kako prenosi Večernji list.
Naime, otprije je poznato da u većini država članica Europske unije nema tako dugog i dobro plaćenog rodiljnog dopusta kao u Hrvatskoj. Sada iste epitete dobiva i roditeljski dopust, čime visoko podižemo civilizacijsku letvicu potpore roditeljstvu.
Termin objave puno govori
Treba priznati da je ovo najbolja moguća demografska mjera, koju smo potajno priželjkivali u jednom starijem članku nazvanom Što će nam opet Ministarstvo demografije, objavljenom pred osnivanje istog, no treba primijetiti da se ona objavljuje u jeku najnovije korupcijske afere i uz najavu da će paket demografskih mjera (tek) biti i službeno objavljen u prosincu na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju. Treba razumjeti da se bliže predsjednički izbori, ali i da je to priroda politike.
Sazrelo vrijeme za iskorak kod premijera i ministra financija
Poznato je kako je u prethodnom mandatu Središnji državni ured za demografiju i mlade bio nemoćan u ozbiljnijoj provedbi politike demografskog razvoja. U međuvremenu je ponovno osnovano ministarstvo, a novi ministar Ivan Šipić se okružio sa četiri savjetnika, što su nacionalni mediji posebno isticali kod ministra sa specifičnim izričajem.
K tome, nedavno su objavljeni i natječaji za značajan broj novih zaposlenika koji bi trebali pojačati stručne kapacitet tog novog državnog tijela. Čini se da se u ovo kratko vrijeme ozbiljno promišljalo o značajnijem iskoraku kada se odlučilo delimitirati roditeljski dopust. Kod premijera Plenkovića i ministra financija Marka Primorca očito je sazrelo vrijeme za takav potez. Je li za to prekrasno? Samo da neka ozbiljna recesija ne pomrsi račune ili broj umrlih nad živorođenima ne poništi dugoočekivani potez nacionalne vlasti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj živorođenih u 2023. u Republici Hrvatskoj bio je 32.170, što je pad od 5,1 % u odnosu na 2022. Iz godine u godinu je taj broj sve manji. Istodobno broj umrlih varira, ali je znatno veći. U prošloj godini umrlo je 51.275 osoba. Iako je to 10,0 % manje nego 2022., riječ je o 59,4 % većem broju umrlih od živorođenih u toj godini. Popularnim jezikom; riječ je o skoro dvostrukom broju stanovnika Nove Gradiške.
I. Majstorić
