Danas, 11. srpnja, obilježavamo Svjetski dan stanovništva, određen 1989. godine, u spomen na 11. srpnja 1987. za kada se vjeruje da je Svijet došao do svog 5 000 000 000. stanovnika. Tim smo povodom analizirali zanimljivu statistiku vezanu za stanovništvo u hrvatskim gradovima.
DOK svjetska populacija i dalje nezaustavljivo raste (8.119 milijarde), jureći prema novoj milijardi, istodobno europska i hrvatska bilježe suprotan smjer. U Europi je to još relativno nova pojava koja je počela 2020. godina, no u Hrvatskoj je prisutna još
od 1991. godine.
Grad Karlovac ima najveći udio stanovništva (54,4 %) koji ondje živi od rođenja, Grad Velika Gorica ima najveći udio (48,7 %) doseljenih iz drugih dijelova Hrvatske, dok Grad Slavonski Brod ima najveći udio doseljenih iz inozemstva (26,3 %) - najviše iz BiH i Njemačke.
Ključni produljen životni vijek i visoke stope fertiliteta
Dva glavna demografska razloga zbog kojih raste svjetska populacije su produljenje prosječnog životnog vijeka ljudi općenito (sa 65,4 godina u 1990. na 72,7 godina u 2020.) i održavanje visokih stopa fertiliteta u mnogim slabije razvijenim zemljama širom svijeta, osobito u Africi (npr. Nigerija ima totalnu stopu fertiliteta 5,16). U Europi su pak stope fertiliteta niske (Austrija s 1,41) ili vrlo niske (Španjolska s 1,16), pa u kombinaciji s produljenjem životnog vijeka vode prema izrazitom starenju stanovništva. Prethodno je u Hrvatskoj u mnogim njezinim dijelovima pojačano i jakom emigracijom, slično kao i u nekim drugim zemljama (npr. Latviji i Rumunjskoj). Međutim, ukupnu sliku posljednje dvije godine poboljšava imigracija stranih radnika.
Budući da se danas obilježava Svjetski dan stanovništva, u nastavku donosimo neke manje poznate domaće demografske podatke.
Dvije petine stanovništva živi u 10 upravnih gradova
Prema Popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj je popisano 3.871.833 stanovnika (na dan 31. kolovoza 2021.), pri čemu u upravnim gradovima (gradovima s velikim G) njih 2.777.951 (71,7 %), a u općinama 1.093.882 (28,3 %), no to ne znači da toliko stanovnika živi u gradskim naseljima s obzirom na to da upravni gradovi obuhvaćaju i ruralna naselja, svojstvena po manjoj veličini i gustoći naseljenosti, poljoprivrednom stanovništvu te specifičnoj morfologiji. Isto tako, postoje općine čije središnje naselje ima značajne karakteristike gradskog naselja, ali one nemaju status upravnog grada (npr. Općina Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji koja broji 16.084 stanovnika).
Gotovo petina stanovništva živi na području Grada Zagreba (767.131; 19,8 %), a približno dvije petine (1.459.109; 37,7 %) u 10 najvećih upravnih gradova. Među njima je i Grad Slavonski Brod koji je 8. po naseljenosti (49.891).
Velika Gorica nasuprot Slavonskog Broda
Zanimljivo je istaknuti migracijska obilježja stanovništva tih 10 upravnih gradova. S jedne strane, među njima Grad Karlovac ima najveći udio stanovništva (54,4 %) koji ondje živi od rođenja, Grad Velika Gorica ima najveći udio (48,7 %) doseljenih iz drugih dijelova Hrvatske, dok Grad Slavonski Brod ima najveći udio doseljenih iz inozemstva (26,3 %). Pritom najviše njih očekivano iz Bosne i Hercegovine (17,8 %; 8.886) te Njemačke (4,8 %; 2.381).
S druge strane, Grad Velika Gorica se ističe i po najmanjem udjelu stanovništva (38,2 %) koji ondje živi od rođenja, Grad Slavonski Brod i po najmanjem udjelu doseljenih (25,4 %) iz drugih dijelova Hrvatske, a Grad Varaždin po najmanjem udjelu doseljenih iz inozemstva (8,2 %). Dakle, na spomenutim primjerima ne mogu se ne uočiti suprotnosti zbog geografskog položaja.
I. Majstorić
Poruka svim relevantnim slavonskobrodskim akterima
Ovi podaci nažalost oslikavaju periferan geografski položaj Slavonskog Broda, njegovu slabu gravitacijsku ulogu u mreži hrvatskih gradova i postupni gubitak prepoznatljivosti industrije. Zato ovim tekstom poručujemo nositeljima lokalne i županijske vlasti, poslodavcima, obrazovnim ustanovama i drugim relevantnim akterima da je stanovništvo temelj razvoja, da bez njega nema gospodarskog napretka i inovacija te da o njemu ovisi očuvanje kulturne baštine. Prema tome, apsolutni prioritet svim spomenutima trebao biti odgovor na pitanje „Kako zadržati i privući mlade u slavonskobrodski kraj?” te isti provoditi u djelo.
